U Švicarskoj je dušebrižništvo u javnim ustanovama posljednjih godina postalo znatno pluralnije, što je posebno vidljivo kroz razvoj islamske duhovne skrbi. Primjetna je potreba da se islamska dušebrižnička praksa profesionalizira u smislu uspostavljanja standarda kvalitete kako bi se na adekvatan način odgovorilo na zahtjeve širokog spektra ljudi kojima je duhovna podrška u institucionalnom okruženju važna i potrebna, istovremeno ispunjavajući postojeće profesionalne standarde rada u javnim ustanovama. U ostvarenju ovog cilja muslimanski dušebrižnici, obrazovne institucije i ostali sudionici uključeni u proces profesionalizacije dušebrižničkog poziva obično se oslanjaju na evaluaciju već postojeće prakse.

Cilj ovog projekta je unaprijediti profesionalne standarde islamskog dušebrižništva u pluralnim društvima kroz analizu i refleksiju dosadašnje islamsko-dušebrižničke prakse u Švicarskoj i Bosni i Hercegovini. Prateći institucionalni okvir uspostavljen na osnovu analize relevantnih dokumenata, trenutna uloga muslimanskih dušebrižnika na prostoru ove dvije zemlje biće analizirana na temelju empirijskih podataka prikupljenih kroz ekspertske intervjue o četiri tematske oblasti, uključujući:

–        Osnovne stavove prema poimanju ljudskog bića, pluralnosti i ambivalentnosti,

–        Komunikaciju i intervencijske postupke dušebrižnika,

–        Suočavanje s različitim normativnim principima i kontekstima,

–        Međuprofesionalnu i međureligijsku saradnju.

 

Dobiveni rezultati biće osnova za izvođenje završnih preporuka za standarde kvalitete u islamskoj dušebrižničkoj praksi i biće dokumentirani u studiji od cc. 80 stranica dizajniranoj za korištenje u kontinuiranoj edukaciji i hermeneutici procesa povezanih s duhovnom skrbi. Studija se fokusira na komentare slučajeva dobre prakse deriviranih iz provedenog empirijskog istraživanja.

Ciljne grupe projekta uključuju dušebrižnike, srodne profesionalne grupe (npr. u sestrinstvu i zatvorskom sistemu), profesionalna udruženja i specijalističke organizacije, obrazovne institucije, javne ustanove odgovorne za pružanje usluga duhovne skrbi, religijske organizacije i zajednice, te širu javnost u kojoj je pitanje duhovne skrbi u javnom prostoru ponekad predmet kontraverznih rasprava.

Transnacionalna saradnja u okviru ovog projekta omogućava razmjenu iskustava i transfer znanja između Švicarske i Bosne i Hercegovine. Vjerska raznolikost izvan kršćanstva tek je neko vrijeme prisutna u Švicarskoj, dok Bosna i Hercegovina ima dugu historiju suživota između različitih religija i islamske tradicije koja se razvi(ja)la pod evropskim utjecajem, a što je samo za sebe bilo predmet zasebnih znanstvenih istraživanja. U poređenju s Bosnom i Hercegovinom, dušebrižništvo u javnim ustanovama u Švicarskoj je često više formalizirano. Fokus na oba konteksta pruža priliku za komplementarno učenje u okviru kojeg je moguće doći do novih uvida za kvalitetniju profesionalizaciju islamskog dušebrižništva.

Projekt također služi za uspostavljanje i jačanje međunarodnih partnerstava koja omogućavaju sticanje znanja o zajedničkim izazovima te doprinosi razvoju standarda kvalitete za kontinuirano obrazovanje islamskih dušebrižnika. Konačno, podiže svijest o različitosti i raznolikosti perspektiva kao važne komponente interkulturalnih kompetencija.

Projektni partneri

Švicarski centar za islam i društvo Univerziteta u Fribourgu, https://www.unifr.ch/szig/de/

Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu, https://fin.unsa.ba/

Trajanje projekta

Novembar 2024. – oktobar 2025.

Kontakt

Projektni menadžment: Prof. dr. Hansjörg Schmid, hansjoerg.schmid@unifr.ch

Prof. dr. Ahmet Alibašić, ahmet.alibasic@fin.unsa.ba

Projektni koordinatori:

Amira Hafner-Al Jabaji, amira.hafner-al-jabaji@unifr.ch

Prof. dr. Aid Smajić, aid.smajic@fin.unsa.ba

Realizaciju projekta finansijski je podržala Movetia, švicarska nacionalna agencija za promociju razmjene i mobilnosti u obrazovanju, i Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu.

https://www.unifr.ch/szig/de/forschung/projekte/professionalisierung-der-seelsorge-in-pluralen-kontexten-schweiz-und-bosnien-herzegowina/