Značajne biografske podatke o Mehmedu Aliju Ćerimoviću predstavio je prof. dr. Begović. Govor o njegovim životnim okolnostima, kako je naglasio, svjedoči i vremenskom kontekstu u kojem je živio.
Podsjetio je da je Ćerimović profesionalno angažovan u Šerijatskom sudstvu; prvo kao pripravnik, potom kao praktikant, te kao Šerijatski sudija. Poslije je radio u Islamskoj vjerskoj zajednici; prvo kao predsjednik “El-Hidaje”, potom kao predsjednik Ulema-medžlisa i fetvai-emin.
Istakao je kako je on prva osoba koja je obavljala dužnost fetvai-emina nakon uspostavljanja ove funkcije.
Uz osvrt na jedan privatni dojam o Ćerimoviću, dr. Begović kazao kako je riječ o čovjeku i intelektualcu koji je uživao društveno poštovanje.
– U razumijevanju njegove ličnosti pomažu i informacije koje smo dobili od njegove unuke koja je radila i kao profesorica engleskog jezika na Fakultetu islamskih nauka. Ona kaže da je on bio čovjek otvorenih vidika koji je nastojao živjeti islam u vremenu u kojem je živio. Pratio je kulturna dešavanja, a svoju djecu je podsticao na putu visoke naobrazbe i odgajao ih u tradicionalnom duhu – kazao je dr. Begović.
O Ćerimovićevom akademskom djelovanju govorio je prof. dr. Hasani koji se prvenstveno osvrnuo na udžbenik iz šerijatsko-pravne oblasti “feraiz” koji se koristi u nastavi fikha u medresama.
– I danas se koristimo ovim djelom, što ukazuje na njegovu vrijednost. Ono je preživjelo, iako se poslije pojavilo još dijela ove tematike – kazao je dr. Hasani.
Istakao je da ga posebnim čini životni period u kojem je počeo pisati, kao i tematski sadržaj napisanog.
– Specifičan je po još jednom životnom i akademskom detalju. Na ahiret je preselio 1943., a počeo je pisati 1932. godine. Dakle, u jednom zrelom životnom periodu. A pišući je pokazao visok nivo znanja i analitičnost kojima tretira teme – rekao je dr. Hasani.
Doc. dr. Senad Ćeman je u okviru svog izlaganja predstavio pregled i analizu najznačajnijih fetvi Mehmeda Alija Ćerimovića.
U uvodnom dijelu je predstavio različite forme postavljanja pitanja koje se mogu iščitavati iz fetvi ovog perioda.
– Osvrnemo li se na formu upućenog pitanja kada se traži neko odgovor. Jedna forma su pitanja određene zvanične javne institucije, druga forma su pitanja različitih organizacionih jedinica Islamske zajednice, treća forma su pitanja koja postavljaju pojedinci, četvrta forma su pitanja koja postavljaju imami koji imaju neku dilemu – kazao je dr. Ćeman.
Kako je naveo, forme odgovora se međusobno manje razlikuju od formi pitanja. Različitim ih uglavnom čini adresa na koju su upućeni.
– Kada posmatramo odgovore, uočavamo one opće upućene svima koji su u nadležnosti Ulema medžlisa, te su obavezujuće. Pored navedene, uočavamo i one općenite koje nemaju konkretnu adresu, ali pojašnjavaju određeno pitanje – istakao je dr. Ćeman.
Izlagači su prisutnima za čitanje preporučili dvije knjige na osnovu kojih je moguće razumijevati život i djelo ovog intelektualca; “Doprinos Mehmeda Alija Ćerimovića šerijatsko-pravnoj nauci u BiH” i “Bošnjačka ulema i islam u 20. stoljeću.
Mehmed Ali Ćerimović rođen je 1872. godine u Ljubuškom, gdje završava i svoje osnovno obrazovanje. Nakon Ruždije u Mostaru, uspješno pohađa Šerijatsku sudačku školu u Sarajevu, te polaže kadijski ispit u Ulema-medžlisu.
U toku svog života obnašao je nekoliko funkcija, od koji su najznačajnije funkcija šerijatskog sudije i fetvai-emina u Ulema-medžlisu. Također, bio je prvi izabrani predsjednik “El-Hidaje”, organizacije ilmije Kraljevine Jugoslavije.
Napisao je brojne članke i djela, od kojih su najvažnija djela iz oblasti šerijatskog nasljednog i vakufskog prava.
Tezkiretnama o Mehmedu Aliju Ćerimoviću spada u prvi red značajnih osoba u Islamskoj zajednici.
