Na Fakultetu islamskih nauka (FIN) u Sarajevu danas je održana tribina o temi “Islamske vrijednosti u kulturnom identitetu Evrope” u okviru koje je govorio akademik prof. dr. Rešid Hafizović.
U uvodnom dijelu se obratila prof. dr. Zehra Alispahić koja se osvrnula na značaj govora o ovakvim temama u javnom prostoru, posebno zbog hiljadugodišnjeg prisustva muslimana na prostoru Evrope.
– U vremenu kada se sve češće govori o kulturnom identitetu Evrope i naroda koji žive na njenim prostorima zaboravlja se na hiljadugodišnje prisustvo muslimana u evropskoj povijesti kao jednu vrstu blagoslova i na činjenicu da je njihov izgon i izgon španskih Jevreja sa prostora Španije bio i ostao nenadoknadiva kultruno-civilizacijska šteta i gubitak – istakla je dr. Alispahić.
Rezimirajući poruke koje će predstaviti tokom tribine, akademik Hafizović je kazao kako će se osvrnuti na vrijednosti islama bez kojih nije moguće zamisliti napredak neke ljudske zajednice bilo gdje na svijetu.
– Prva vrijednost je islamski monoteizam – svijest o Bogu kao tvorcu svega. Moguće je svjedočiti i argumentu da se Evropa susrela sa moniteizmom i ranije, ali jedini preživjeli i nepatvoreni monoteizam Evropa je mogla upoznati dolaskom islama. Ukoliko bi bilo vremena, o tome bi se mogla razviti jedna ljudska i pitoma polemika. Evropa se opredijelila za kulturu “mrtvoga boga”, posebno nakon Decartesovog “cogita”, čime je on detronizirao boga idejom o čovjeku koji je mjera svega i sebi i drugome. Iz takve kulture se razvio jedan faustovski čovjek koji bi htio biti mjera svemu u svijetu, čija je kolijevka Evropa, a koji ima namjeru pokoriti sve oko sebe. Možemo ostaviti jedno otvoreno pitanje za sve nas; “Kakva bi Evropa bila da je prihvatila ovaj princip?” Da li bi bilo kolonijalizma, imperijalizma i kapitalizma koji ne vodi računa o pojedincu – kazao je akademik Hafizović.
Kao drugu vrijednost, profesor Hafizović je istakao Božiji govor upućen svim ljudima bez ikakvih ekskluziviteta.
– Drugi princip je sveobuhvatni božanski Logos i Riječ koju muslimani donose kao univerzalno dobro dato od Boga, a koje nije isključivo pravo jedne skupine. Riječ koja treba odnjegovati određeni broj pojedinaca koji će biti duhovna avangarda i svjetionik prema kojem skupine trebaju biti usmjerene. Kur'anska riječ treba odnjegovati svaki pojedinačni mirokosmos koji joj pristupi. U znanstvenom smislu, to je prostor apsolutne potrage otvoren za sve ljude bez obzira na prostor kojem pripadaju ili naučnu oblast kojom se bave. Evropa, nasuprot tome, nije htjela ni čovjeka opisanog na ovaj način. Ipak je htjela čovjeka koji je, između ostalog, kulturni rasista. Podsjećam na Kantove riječi: “Umnost je utemeljena u bijelom čovjeku koji je kršćanin” ili Heideggerove “Niko ne može filozofirati kao bijeli čovjek, Evropljanin i kršćanin. Čak ni svaki Evropljanin, nego samo onaj koji govori njemački jezik” – podsjetio je akademik Hafizović.
Posebnom vrijednošću je ocijenio humanizam koji je, prema islamskom učenju, neodvojiv od znanja.
– Treći princip je znanje kao prvorazredna vrijednost. S jedne strane se ogleda u tome da su muslimani razvili i u Evropu donijeli eksperimentalni naučni metod. Naprimjer, Francis Bakon je jedan od naučnika koji je isticao da je eksperimentalni metod dio znanstvene kulture preuzet od Arapa.
Pored toga, riječ je o obliku znanja koji naučniku daje etičku dimenziju i odgovornost koja je rezultat svijesti o Bogu. Takvo znanje čuva svijet i potiče takozvani intelektualni džihad koji se razvija perom i tintom kao svjetlosnim krvotokom duha. Svijet je u miru onda kada je ovaj oblik džihada dominantan. Evropa se ipak odlučila na znanje koje je fokusirano na moć, te ne vodi računa o transcendentnom, kao ni o posljedicama onoga što čini – zaključio je akademik Hafizović.
