Krajem 2003. godine Udruženje ilmijje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini je okončalo generacijski projekat izrade Atlasa islamskog svijeta, u kojem su detaljno obrađene države s muslimanskom populacijom te one s muslimanskim manjinama i dijasporom, na 816 stranica.
To je generacijski projekat, koji nastajao na prelazu u 21. stoljeće, s mnogo entuzijazma i nade u bolju budućnost.
Na pitanje koliko se islamski svijet promijenio u protekle dvije decenije, Ahmet Alibašić, član redakcije Atlasa islamskog svijeta, ističe da je “bilo mnogo dešavanja, ali suštinski se ništa nije promijenilo”.
‘Muslimani, nažalost, i dalje stagniraju’
– Nažalost, muslimanski svijet je uglavnom stagnirao u ova dva desetljeća. Rijetke su muslimanske zemlje ili segmenti društveno-političkog života u kojima je stanje danas bolje nego tada, uz napomenu da smo i tada bili u jeku takozvanog rata protiv terora. Arapsko proljeće je bilo prilika za suštinsku promjenu, ali je ono planski nasilu ugušeno. Neki procesi koje je Atlas detektirao su kulminirali, kao što je uspon hinduističkog ekstremizma. Pojavili su se novi, naprimjer problem Ujgura u Kini. U Palestini se ne nazire kraj okupaciji i zločinima. Stanje u Jugoistočnoj Aziji je možda ponajbolje – navodi Alibašić.
Alibašić kaže kako je opravdana potreba za novim izdanjem Atlasa, “jer, kao što vidimo ovih dana, nikome ne možemo vjerovati i moramo sami proizvoditi znanje i tumačenje procesa u svijetu”.
– Međutim, nisam siguran da je forma knjige adekvatna. Neka dinamičnija, multimedijalna platforma bi bila prikladnija. Ona bi mogla imati i svoju mobilnu aplikaciju. To bi omogućilo i korigiranje propusta, kojih je bio nemali broj – smatra profesor Alibašić.
Zehra Alispahić, profesorica arapskog jezika na Fakultetu islamskih nauka (FIN) Univerziteta u Sarajevu, u projekat izrade Atlasa islamskog svijeta uključila se nakon povratka sa magistarskog studija u Maroku.
– Ulazak u novo stoljeća grupa bošnjačkih intelektualaca mlađe generacije čvrsto vezanih za našu Islamsku zajednicu, predvođenih mudrim i iskusnim rahmetli Muharemom ef. Hasanbegovićem, koji se tada nalazio na čelu Ilmijje, i profesorom Dževadom Hodžićem, upustila se u istraživačku avanturu s namjerom da po prvi put integralno domaćoj i stranoj javnosti prezentira geografsko, kulturnohistorijsko, ekonomsko, političko i vjersko stanje pripadnika islama u svim dijelovima svijeta – istakla je.
Redakcija u Morića-hanu kao košnica
Za Zehru Alispahić prilika da bude dio istraživačke i vrijedne ekipe Atlasa islamskog svijeta bila je prava privilegija, ali i veliki izazov.
– Moja istraživačka dionica tretirala je područje sjeverna i centralna Afrika i zemlje Pirinejskog poluotoka. Sjećam se da smo radili veoma intenzivno i posvećeno, koristeći svoje jezičke kompetencije i netom iza rata stečeno informatičko znanje. Trebalo je mnogo čitati, provjeravati, koristiti i prijateljstva u različitim dijelovima svijeta gdje su živjeli muslimani da bismo došli do relevantnih informacija. Naša redakcija u Morića-hanu bila je nalik košnici. U završnici, uz druge radne obaveze, nastavljali smo raditi 24 sata dnevno kako bismo ispoštovali zacrtane rokove za štampu – prisjeća se Zehra Alispahić.
U međuvremenu, ova publikacija postala je nezaobilazni priručnik za učenike, studente, novinare i istraživače.
– Atlas islamskog svijeta, koji se našao u brojnim domovima bošnjačkog vjerničkog naroda, u mektebima, na časovima vjeronauke, koji je korišten za učeničke prezentacije i radionice i bio platforma za brojna druga istraživanja, bio je na ponos naše Islamske zajednice i Ilmijje i najbolji dokaz kako velike projekte i dobre priče mogu potpisati i mali narodi i male zajednice pripadnika islama. Istovremeno, ovaj projekat je bio pokretačka snaga za kasniju izradu Monografije Islamske zajednice, ali zasigurno i zamajac za priču o prvim elektronskim medijima Islamske zajednice – poručuje Zehra Alispahić.
Spoj iskustva i mladosti, entuzijazma i posvećenosti
Za Senadu Tahirović, urednicu Islamskih informativnih novina Preporod, učešće u izradi Atlasa islamskog svijeta prije 20 godina bilo je iznimno značajno iskustvo.
– Saradnja s izvanrednim timom bila je ključni element uspjeha našeg projekta. U tom vremenu, s obzirom na tadašnje tehnološke i komunikacijske mogućnosti, vjerujem da smo kao tim dali maksimalno od sebe da taj projekat bude do kraja doveden uspješno. Bio je to spoj iskustva i mladosti, entuzijazma, posvećenosti i međusobnog povjerenja, što je rezultiralo sjajnim projektom u finalu, na koji smo mogli biti ponosni. No, tokom procesa izrade prevladavao je osjećaj odgovornosti i blaga nervoza, koju je neminovno stvaralo pitanje hoćemo li uspjeti ispuniti idejni projekat, zadatke i cilj koji je pred nas postavio glavni urednik Dževad Hodžić – prisjeća se Senada Tahirović.
Za nju je bio posebno dirljiv trenutak na promociji u Narodnom pozorištu u Sarajevu, “kada je profesor Tvrtko Kulenović, jedan od promotora, s neskrivenim ponosom predstavljao naš Atlas, postala sam svjesna koliku smo veliku priču napravili. Taj trenutak mi je otkrio da smo zaista uspjeli i dao mi je perspektivu za razumijevanje značaja našeg rada.”
Svaki tim i projekat ima osobe koji su pokretači i motivatori bez kojih uspjeh nije moguć.
– Danas, gledajući unatrag, s posebnom toplinom se sjećam rada s članovima tima, neki od njih, nažalost, više nisu s nama – poput Fikreta Karčića i Muharema Hasanbegovića. Njihova podrška bila je neizmjerno važna za cijeli redakcijski kolegij. Muharem ef. Hasanbegović je bio pokretačka snaga našeg tima i osoba koja je svim svojim bićem stala uz nas. Njegovo vodstvo, doprinos, entuzijazam i dostojanstvenost neizbrisiv je dio ovog velikog projekta – kaže Tahirović.
Nesumnjiva potreba za novim izdanjem ‘Atlasa’
I ona se slaže da, s obzirom na dinamične promjene u svijetu, novo izdanje Atlasa bilo vrijedno pažnje.
– Bio bi to i odličan način da se naprave usporedbe te, kao i prije 20 godina, muslimanski svijet vidi u kontekstu novih geopolitičkih, ekonomskih i svih drugih gibanja u svijetu. Naravno, bila bih sretna vidjeti da neka nova ekipa radi zajedno i nastavi duh saradnje, učenja i razumijevanja koji je obilježio naš rad – poručuje Senada Tahirović.
Dževad Hodžić, direktor Uprave za nauku i obrazovanje Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, ističe da je cijeli tiraž Atlasa brzo rasprodan, a bile su upriličene veoma posjećene promocije u Bosni i Hercegovini i nekim evropskim gradovima.
Na pitanje da li bi Uprava na čijem je čelu podržala novo izdanje Atlasa, potvrdno odgovara, uz napomenu da bi “podržali rad na dopunjenom, vjerovatano, konceptualno, nešto promijenjenom izdanju Atlasa islamskog svijeta“.
– Samo, treba imati u vidu da je to ogroman posao, da zahtijeva angažman velikog broja ljudi i značajna finansijska sredstva – zaključio je glavni urednik prvog izdanja Atlasa islamskog svijeta.
