U Velikoj sali Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu večeras je predstavljena knjiga “Album: Naslijeđe”, autorice Melihe Terzić.
Riječ je o vrlo posebnoj zbirci nadopunjujućih lirskih eseja i umjetničkih fotografija inspirisanih autentičnim naslijeđem bogate bošnjačke kulturne tradicije, u kojoj je stao čitav jedan svojevrstan muzej u kojem su prikupljeni, sačuvani, interpretirani i pokazani vrijedni predmeti kulturnog naslijeđa bošnjačkog naroda, a koji su izranjali iz “dušinih spremnica” autorice Melihe Terzić.
U ovoj zbirci oživljene su desetine danas zaboravljeanih predmeta koji su nekada bili okosnica svakodnevnog života bošnjačke porodice, kao i duh sredine koja je desetljećima oblikovala taj identitet. Među njima su: zvekir, bešika, dubak, sećija, rafa, sehara, peškun, dušek i šilte, mangala, kredenac, sofra, demirlija, ibrik i đugum itd.
Autorica Melihe Terzić u izjavi za medije Islamske zajednice kaže da oduvijek voli sve naše starine, običaje, tradicionalne ambijente i da je jako lahko pisala sve tekstove, dodajući da se u ovoj knjizi ne radi o istraživačkom radu, nego više o prebiranju po uspomenama.
– To su prisjećanja na ono što su govorili moji rahmetli roditelji, ono što se pričalo kada se sastane rodbina i tu ima svih tih tragova. Poslije je to išlo u časopis “Sumejja” iz broja u broj nakon čega me je tadašnji direktor Televizije Tuzlanskog kantona Kasim Softić ponukao da nastavim pisati dalje te tekstove, nakon čega sam ja proširila album. U ovom trećem izdanju ima novih 15 tema i sve su to sadržaji koji su meni prirasli srcu. Jako sam sretna kada ustanovim da to nekoga dotakne, posebno mi je stalo da se dotakne mladih, jer to uglavnom nije njihov svijet, trebalo bi da ga vole i na mnogo toga da se ponose – kazala je Terzić.
Dodaje kako su tadašnji ambijenti bili lijepa mjesta i da je tu ona islamska suština, da je sve bilo prilagođeno tome, da su domovi bili mesdžidi.
Poručila je, također, da bi bilo dobro da omladina danas to zna cijeniti, jer smo se, nažalost, prebrzo odrekli svega toga.
Knjigu su predstavile rukovoditeljica Odjela za brak i porodicu u Upravi za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice dr. Safija Malkić, prof. dr. Zehra Alispahić, te profesorice Azra Fazlović i Azra Hasanović.
Dr. Safija Malkić istakla je da je danas jako značajno baviti se ovim temama, kako bi se sačuvalo sve ono lijepo što imamo od naše tradicije, od koje je najveći dio, pa i to lijepo, zasnovano na vjeri islamu.
– Danas se sve više okrećemo prema onom novijem i modernom, a odričemo se tradicionalnog a to se nikako ne bi smjelo dešavati. Nama ženama muslimankama, Bošnjakinjama, treba da je jasno da je sva naša tradicija zasnovana na Kur'anu i sunnetu, na tradiciji naših djedova i nana koji su ovu našu lijepu tradiciju njegovali svoj cijeli život i, hvala Bogu, sačuvali je i ostavili nama u amanet – kazala je Malkić.
Dodaje kako današnja generacija ne poznaje veći dio naše tradicije i kako je “Album: Naslijeđe”, autorice Melihe Terzić jako dobra prilika da naše stare predmete i tradiciju predstavimo našoj djeci.
– Ovaj jedinstveni rad prof. Melihe Terzić nam je veoma važan na putu njegovanja i očuvanja kulture sjećanja na vrijeme i motive koji su uveliko učitani u nas duhovni, ali i materijalni identitet. Imajući u vidu kontinuirana iskušenja ratova, destrukcije, genocida, ubijanja, protjerivanja, iseljavanja našeg naroda koji, prema zvaničnim statistikama danas živi u oko pedeset zemalja širom svijeta, generacije mladih ljudi koje se rađaju daleko od zavičaja svojih dobrih predaka, ne možemo a ne izraziti bojazan da je ovo jedan svijet koji polahko blijedi i još se čuva u sjećanju onih koji su rođeni u drugoj polovini prethodnog stoljeća i nekim muzejima – kazala je profesorica Zehra Alispahić.
Poručila je da svijet lirskih kazivanja profesorice Terzić neće nestati “ako ga unesemo u naše porodične biblioteke, na rafe, ako ga uvedemo u obavezno štivo naših časova vjeronauke, u mektebe, u medijske dokumentarne narative, ako ovaj album jedni drugima poklonimo kao trajno sjećanje na ono što smo bili i što bismo još uvijek mogli biti”.
– Ne zaboravimo da nisu svi narodi privilegovani ovakvom seharom naslijeđa koje nam je kroz ovaj Album darovala profesorica Terzić – kazala je Alispahić.
Zbog žeđi za vrijednošću, kaže profesorica Azra Hasanović, veoma je lahko zaljubiti se u knjigu “Album: Naslijeđe”.
– Ona udahnjuje život nekim starim, manje ili više zaboravljenim predmetima i podsjeća nas na vrijeme u kojem su i najsitnija igla, lončić ili ponjava imali vrijednost, u kome su i najobičnije stvari koje nas pokorno okružuju bile istinsko bogaćenje života – kazala je Hasanović.
Podsjetila je, također, da epigenetika otkriva da naša iskustva i iskustva naših predaka, zapravo, nikada ne nestaju, čak i kad su zaboravijena.
– Postoji dio nas koji su formirala životna iskustva naših predaka, molekularni “talog” koji se privija uz naš genetski kod, mijenjajući njegov potencijal, a ne mijenjajući pri tom našu DNK. Stoga bismo mogli reći da negdje povrh gena svakog od nas ovdje još uvijek odjekuje eho zveckanja kašike o bakreni sahan ili drobljenja friško isprženih zrna kahve u mlinu naslonjenom na struk. Negdje povrh naših gena lebdi miris anduza što sagorijeva u buhurdaru i miris ruže u prstima tek zaronjenim u kur'an-tas. I zbog toga je lahko zaljubiit se u ovu knjigu – kazala je on.
Profesorica Azra Fazlović osvrnula se na ulogu autorice Melihe Terzić u časopisu “Sumejja”, ali i u odgojno-obrazovnom procesu u Behram-begovoj medresi u Tuzli.
– Svojim programima je mnogo doprinosila bogatstvu kulturnog života u školi i internatu Medrese, ali i uspješnom otvranju ove ustanove prema vanjskom svijetu. Njen rad u Medresi ostavio je neizbrisiv trag koji će se prepoznavati i u budućem vremenu – kazala je Fazlović.
Prema njenim riječima, i kroz angažman u okviru “Bosanske Sumejje” Meliha Terzić je bila primjer odgovornosti i zalaganja da poveže lijepu riječ i poruku ovog magazina s hiljadama Bošnjakinja u domovini i dijaspori.
– Za ovaj izuzetno veliki uspjeh će zasigurno u jednom času doći najvrednija nagrada. Ova knjiga koju imamo pred sobom ima najizravniju vezu s “Bosanskom Sumejjom”, jer je veći dio njenog sadržaja ukrašavao stranice ovog lista – kazala je Fazlović.
