U srijedu, 05. februara 2025. godine, u Amfiteatru Fakulteta islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu održana je prva ovogodišnja tribina pod nazivom: “Tragom bosanskih priča Istoka: Čuvari duhovnog i nacionalnog identiteta”. Gost tribine bio je putopisac Hamza Ridžal, a povod za njeno organiziranje njegova nova putopisna knjiga.
Uvodničar susreta je bio redovni profesor s Katedre za islamsku civilizaciju dr. Ahmet Alibašić koji je prisutne podsjetio na samu formu putopisa i njegovu ulogu u širem društvenom kontekstu, s posebnim akcentom na značaj Ridžalovog angažmana na tom polju.
Naime, u izdanju Dobre knjige i Centra za napredne studije iz štampe je izišao putopis “Tragom bosanskih priča Istoka” koji pokriva dio jugozapadnih ruta Puteva svile. Tokom maja, juna i jula 2023. godine, Hamza Ridžal putovao je jednim dijelom arapskog svijeta zajedno sa Ahmedom Šarićem, tragajući za bosanskim pričama u ovim udaljenim krajevima svijeta. Ovim putopisom djelimično su obrađeni Anadolija, Sjeverna Mezopotamija, Transjordanija, Hidžaz i Nedžd.
Istraživanje ovog područja, s posebnim akcentom na tradicijske i kulturološke veze Bosne sa spomenutim zemljama, započeto je polovinom 2022. godine, što omogućuje čitaocima putopisa da bolje razumiju ne samo te udaljene krajeve, nego i vlastitu kulturu. S područja Šama i Hidžaza potječu mekami bejati, kurd i hidžaz – muzičke skale koje su izvršile izuzetan utjecaj na bosansku muzičku tradiciju. Posebno je zanimljiv utjecaj mekama hidžaz koji je presudno oblikovao melodije brojnih sevdalinki i pjesama pisanih po uzoru na njih. Sevdalinka “Sa Gradačca bijele kule” i pjesma “Put putuje Latif-aga”, naprimjer, u cijelosti su ispjevane u muzičkoj skali čije je izvorište u Hidžazu, današnjoj Saudijskoj Arabiji.
Utjecaji islamske civilizacije na bosanski prostor bili su i ostali izrazito važni za oblikovanje silnica ukupne bosanske kulturne tradicije. Međutim, to je samo jedan aspekt našeg tradicijskog naslijeđa koji je obrađen u putopisnoj knjizi. Posebno važan aspekt projekta jeste istraživanje i obilazak vakufa koje su podizali Bošnjaci u velikim gradovima Puta svila na području koje je predmet istraživanja i putovanja, a o čemu šira bosanska javnost veoma malo zna. Istraživanje vakufa vodilo je tragom pojedinih bošnjačkih porodica koje i danas žive na području Turske, Jordana i Saudijske Arabije, a koje, u većini slučajeva, nose prezime Bošnjak. Podaci o potomcima Bošnjaka u spomenutim zemljama nikada nisu sistematizirani niti detaljno istraženi, što je predstavljalo poseban izazov prilikom obrade ove teme. Ponajvažniji dio ekspedicije ticao se pronalaska potomaka hercegovačkih Bošnjaka koji su krajem 19. stoljeća migrirali u Palestinu, a onda 1948. prognani u Jordan, Liban i Siriju. Ridžal s pravom smatra da je, opisujući ove teme, ispunio jednu veliku prazninu u našem kolektivnom pamćenju. U razgovoru s trećom, četvrtom i petom generacijom potomaka bošnjačkih iseljenika iz Hercegovine saznao je da oni i danas, iako su svi rođeni u Jordanu ili Palestini, čuvaju snažnu uspomenu na Bosnu – kroz priče, simbole, kulturu ishrane, čak i jezik. Adnan Bošnjak, rođen 1943. godine u Jerusalimu, kojeg smo sreli u Amanu, savršeno govori bosanski jezik koji je naučio od majke. Šemso Bošnjak, kao pripadnik četvrte generacije potomaka Lakišića u arapskom svijetu, također govori bosanski. Mnogi drugi znaju fraze na bosanskom jeziku. Iako je većina izgubila jezik, ostala je snažno vezana za svoj bošnjački i bosanski identitet. Njihove priče također su ispričane u putopisnoj knjizi, a o svemu tome prisutni su mogli slušati na večerašnjoj tribini.
Na samom kraju susreta, prof. dr. Ahmet Alibašić je u ime Fakulteta islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu uručio zahvalnicu gostu Hamzi Ridžalu, poželivši mu mnogo u uspjeha u narednim projektima i pohodima.
