Dekan Fakulteta islamskih nauka (FIN) u Sarajevu prof. dr. Mustafa Hasani gostovao je jučer u emisiji “Naša zajednica” koja se emituje u programu Televizije BIR, gdje je govorio o visokoškolskom obrazovanju, obavezama i izazovima obrazovanih ljudi, o vezi odgoja i obrazovanja, te o akademskom putu studenata i njihovim perspektivama.
– Naše škole i fakulteti se razvijaju i prate savremene, ja bih rekao, svjetske trendove u smislu obrazovanja. Takav razvoj je rezultirao, prvo pridruživanjem, a onda i članstvom Fakulteta islamskih nauka u sastavu Univerziteta, gdje po prirodi i pripada. Mi smo zaista bili izgrađen fakultet u infrastrukturnom i stručnom smislu, pa se našao zajednički interes; da mi budemo dio Univerziteta, ali i da Univerzitet nešto dobije, jer svi svjetski univerziteti imaju fakultete teologije u svom sastavu – kazao je dr. Hasani.
Uz navedeni osvrt na kontinuitet razvoja obrazovnih ustanova Islamske zajednice, dr. Hasani je trenutno stanje opisao kao ono kojim studenti i profesori mogu biti zadovoljni, uz imperativ daljeg razvoja.
– Danas, hvala Allahu, imamo univerzitetske profesore sa međunarodnim kredibilitetom u naučnim, akademskim krugovima, imamo akademike i razvijamo se. Imamo jako kvalitetne studente koji nam dolaze iz dobrih medresa. U tom smislu je jedno opće zadovoljstvo stanjem.
Da li možemo raditi više? Da, uvijek se može raditi više. Zaista želimo i dalje raditi na svom razvoju i doprinosu fakulteta Islamskoj zajednici, akademskoj zajednici, kulturi, državi i svemu onome što jedna obrazovna ustanova pruža društvu u kojem radi i djeluje – rekao je dekan Hasani.
Govoreći o perspektivama studenata, osvrnuo se na primjere svršenika Fakulteta islamskih nauka koji su preuzeli različite značajne društvene uloge; od imama u džematima, preko službenika u različitim organizacionim jedinicama Islamske zajednice, do poslova koji nisu direktno vezani za Zajednicu.
– Kada pogledamo šta naši studenti, studentice i alumnisti rade, na kojim su sve pozicijama, kako u Zajednici, tako i u drugim oblastima djelovanja, možemo biti ponosni na to što je Fakultet islamskih nauka radio proteklih 46 godina. Imamo priliku svjedočiti da naši svršenici; od imama koji svjesno i savsjesno obavljaju svoj posao, preko službenika u Islamskoj zajednici na različitim nivoima, do pojedinaca uključenih u neke druge društvene aktivnosti, rade ozbiljno i odgovorno. Važno je što osposobljavamo studente za vrijeme u kojem će oni živjeti i to nam je ideal – podsjetio je dr. Hasani.
Detaljnije pojašnjavajući važnost razumijevanja društvenog konteksta, dekan Hasani se osvrnuo i na vrijeme u kojem je akademski stasavala njegova generacija.
– Mi smo se obrazovali u ondašnjoj Jugoslaviji, ali su nam naši profesori davali takvu širinu da smo vrlo brzo odgovorili na zahtjeve potpuno promijenjene društvene klime koja se desila nakon agresije. To je zbog toga što su nas upravo profesori pripremali baš za tu širinu i davali nam uvid u neko globalno razumijevanje i islama i naše pozicije. To je ono što i mi nastojimo ostvariti kroz obrazovni proces – rekao je dr. Hasani.
Osim što studenti i svršenici Fakulteta, u društvima u kojima djeluju, predstavljaju vrijednosti usvojene tokom procesa obrazovanja, značajna je i veza koju gotovo cjeloživotno održavaju sa Fakultetom.
– Naši studenti su uspješni, ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i u svijetu, na svojim radnim mjestima. Rade odgovorne poslove i nose zahtjevan dio odgovornosti koji podrazumijeva rad u Islamskoj zajednici na bilo kojoj poziciji. Uz to, oni osjete povezanost i identificiranost sa Fakultetom i projektima koji su im pomagali da izrastu u ono u šta su izrasli danas. To je bilo vidljivo i na održanoj Večeri Kur'ana i promociji “Mlađaka”, gdje su bili prisutni naši alumnisti koji su ranijih godina bili uključeni u vannastavne aktivnosti – istakao je dr. Hasani.
Na pitanja da, u kontekstu mjeseca mevluda, uputi poruku o slijeđenju Poslanikovog primjera u svakodnevnici, dr. Hasani je podsjetio na Muhammedov, a.s., optimizam, naglašavajući da on nije dozvoljavao pesimizam čak ni u jeziku.
– Kad bi čuo neko ružno ime, on bi ga predio u neko pozitivno. Tražio je od ljudi da čak i kroz jezik dijele radost. Jedne prilike su ga nakon što je kritikovao pesimizam, a insistirao na optimizmu, upitali šta je optimizam, pa ga je opisao kao dobru i lijepu riječ. Jer, prenoseći pesimizam, onda ga i sami proživljavamo. Naprimjer, kada stalno govorimo o nemoći, bolesti i nemogućnosti, definitivno je da se neće uspjeti. Ali ako tražimo razloge da u jeziku i vlastitom osjećaju njegujemo optimizam, onda potičemo jedni drugi na iskorak i djelovanje – zaključio je dr. Hasani.