I ona se, kao i Biblioteka Zemaljskog muzeja BiH i Knjižnica Katoličkog bogoslovnog fakulteta UNSA, nalazi u veleljepnom zdanju, u objektu koji je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. U zgradi je Fakulteta islamskih nauka (FIN) punopravne članice UNSA i njegov je sastavni dio.
Kad se govori o historijatu Biblioteke, mr. sc. Fatima Žutić, voditeljica biblioteke i jedina njena uposlenica, kaže da ga vežu za Višu islamsku šerijatsku teološku školu. Odnosno, prvo osnovnu Šerijatsku sudačku školu (1887) i Višu islamsku šerijatsku teološku školu (1937). Nakon njena ukidanja u drugoj polovici 20. stoljeća, u zgradi je kratko vrijeme bio smješten Pravni fakultet, a po njegovu prelasku u Pravosudnu palaču Muzej grada Sarajeva.
Lijepo iskustvo
“Šta je bilo sa bibliotekom Više islamske šerijatske teološke škole mi ne znamo i nismo nikad saznali, tako da fond koji mi sad imamo se baštini od 1977. kad je osnovan tadašnji Islamski teološki fakultet, sada Fakultet islamskih nauka. Znači, od 1977. možemo reći da se ovaj fond koji mi ovdje imamo skuplja otprilike 41 godinu”, navodi mr. Žutić.
Kao i da se bogatio poklonima bosanskih uvaženih uglednih učenjaka ili alima kao što su Ahmed ef. Burek, Kasim ef. Dobrača, Salim ef. Muftić, hafiz Mustafa ef. Sahačić. Fond su bogatili i neki od profesora koji su preselili na ahiret, a to su Husein Đozo, Ismet Kasumović i Ibrahim Džananović. Također, obogatili su ga i živući profesori Adnan Silajdžić, Enes Karić, Ahmet Alibašić, koji su poklonili dijelove ili cijele svoje biblioteke. Tu su i dvije jako vrijedne biblioteke Ahmada Bulloca i Johna Yaha Coopera iz Engleske.
“Tako da smo se mi bogatili bibliotekama bibliofila, ljudi koji su skupljali probrane knjige i poklonili ih našoj biblioteci. Nešto od toga je završilo zbog nedostatka prostora i radne snage u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, s tim da je to možda čak i bolje zbog uslova, pristupa tako da je to i dalje na korist našoj javnosti”, kaže mr. Žutić.
Gdje se nalazimo, pitamo voditeljicu Biblioteke po ulasku u prostoriju u kojoj nas prima, a prepuna je knjigama. Na policama su, na radnom su stolu, na svakoj plohi na koju se mogu složiti.
U kataloškom smo odjelu Biblioteke gdje se vrši stručna obrada knjige, od njene nabavke do ulaganja u policu, što podrazumijeva, pojašnjava nam voditeljica Biblioteke, inventarisanje, signiranje, katalogiziranje, klasificiranje.
S obzirom na to da je jedini zaposleni bibliotekar na Fakultetu, koji u prosjeku ima 300 studenata godišnje, narudžbe se vrše preko čitaonice, gdje rade studenti stipendisti koji pomažu i sa “kojima uvijek imam jako lijepo iskustvo”.
Broj narudžbi varira. Ako je u pitanju mjesec kad se pišu eseji, kao što je to bilo u studenom prošle godine, one dosežu i broj od 420 samo iz depoa, ne uključujući knjige koje se nalaze u čitaonici, a kojih stalno ima između 2.000 i 2.500.
Okvirno radno vrijeme čitaonice je od 13 do 18 sati, no kako u njoj dežuraju studenti stipendisti, ono se prilagođava prema njihovoj nastavi, pa tako može biti i malo prije i poslije 13 sati.
Jezik nije prepreka
“Uglavnom, raspored je uvijek oglašen na oglasnoj tabli. I subotom je otvorena čitaonica”, kaže mr. Žutić.
Za koga je sve otvorena biblioteka i čitaonica, interesira nas. Voditeljica Biblioteke kaže da je ovo fakultetska biblioteka i da su njeni korisnici studenti i profesori FIN-a.
“Mi, naravno, uvijek učinimo dobrodošlicu svakom istraživaču, domaćem i stranom, i studentu sa drugih fakulteta Sarajevskog univerziteta, koji dođu ovdje bilo samo da bi koristili knjigu ili, eventualno, našu čitaonicu jedan izvjesni period radi nekog posebnog istraživanja. To su obično studenti Filozofskog fakulteta, Političkih nauka, Arhitekture”, saznajemo od mr. Žutić.
Literatura se nabavlja sukladno potrebama nastave i s potrebama onoga što se izučava na Fakultetu i istražuje.
Strani su istraživači redoviti, a mr. Žutić kaže da iako njihova biblioteka nema brojčano puno knjiga da je jako bogata, jer se knjige ciljano nabavljaju, pa se ljudi iznenade što većinom nađu ono što im treba.
Jezik nije prepreka. “Oko 30 posto naše literature je na arapskom pismu, što podrazumijeva arapski, perzijski jezik i osmanski turski”, saznajemo, kao i da je od ostalih jezika najzastupljeniji engleski. Odnosno, da je jako zastupljen s obzirom i na to da od ove godine imaju Master islamskih nauka (drugi ciklus) na engleskom jeziku i strane studente (više je od 10 posto knjiga na engleskom jeziku).
U ravnopravne korisnike Biblioteke treba ubrojiti i studente s drugog ciklusa, tj. zajedničkog mastera Međureligijski studij i izgradnja mira. (Fakultet islamskih nauka UNSA, Katolički bogoslovni fakultet UNSA i Pravoslavni bogoslovski fakultet ‘’Sveti Vasilije Ostroški’’ u Foči Univerziteta u Istočnom Sarajevu njegovi su pokretači).
Bibliotečki fond se brzo bogati, dosta je i poklona, a mr. Žutić kaže i da se godišnje u prosjeku kupi oko 1.000 knjiga. Knjige se i otpisuju i poklanjaju srodnim bibliotekama.
Nezaobilazna je i razmjena.
Baze podataka
“Mi imamo Zbornik Fakulteta islamskih nauka i otprilike sa 30-ak institucija vršimo razmjenu”. Na taj način bogati se periodika.
Kako je FIN punopravna članica UNSA, interesira nas što je to donijelo Biblioteci.
Pristup elektronskim bazama, platformama na koje se UNSA pretplati, zatim suradnju s bibliotekama, kontinuiranu obuku bibliotekara. Mr. Žutić je sudjelovala i u svim programima koje je Univerzitet priredio za bibliotekare i u obukama.
Saznajemo na kraju da imaju i svoj elektronski katalog koji, nažalost, nije u COBIS-u u kojemu je većina fakultetskih biblioteka, a razlog je što “ne omogućuje katalogizaciju na arapskom pismu. To nas je, ustvari, ograničilo da se moramo koristiti našom internom elektronskom bazom podataka koji će, naravno, vremenom morati ući u neku zajedničku bazu i o tome se još razgovara”.