Bez snažne konekcije sa arapskim jezikom, emanet budućih imama, hafiza, profesora islamske teologije, vjeroučitelja i vjerskih službenika u najširem značenju, nije moguće kvalitetno nositi – izjavila je u intervjuu za Preporod.info vanredna profesorica na Katedri za filologiju Kur᾽ana na Fakultetu islamskih nauka (FIN) Univerziteta u Sarajevu (UNSA) dr. Zehra Alispahić.
Profesorica Alispahić se školovala na Odsjeku za orijentalnu filologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu, na Univerzitetu Muhamed Peti u Kraljevini Maroko, na Fakultetu islamskih nauka, a radila je i kao kao profesor arapskog jezika u Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu.
Razgovarao: Bakir Silajdžić
Preporod.info: Činjenica da se 18. decembar obilježava kao Međunarodni dan arapskog jezika i u Bosni i Hercegovini svjedoči da se proteklih stoljeća na našim prostorima ovom jeziku pridavala pažnja koju zaslužuje. Da li je danas tako?
Alispahić: Bosna i Hercegovina može biti ponosna na činjenicu da je na različite načine baštinik arapskog jezika više od pet stoljeća. A ta činjenica je ovdašnje sljedbenike islama snažno, kroz vrijeme, vezala sa ostatkom muslimanskog svijeta, skrbeći im još jedan od važnih historijskih i kulturno-civilizacijskih identiteta. Možemo i moramo biti ponosni na naše pet stoljeća dugo institucionalno i raritetno druženje sa arapskim jezikom i islamskim znanostima kroz različite povijesne, kulturološke i političke kontekste. Bosna i Hercegovina je nakon Andalusa bila onaj dio Evrope koji je ljubomorno čuvao, njegovao, učio i govorio arapskim jezikom.
Uz vjerske odgojno-obrazovne institucije gdje je prisutan od 15. stoljeća, krajem 19. stoljeća arapski jezik, kao jezik svjetske kulture i civilizacije, ušao je i u svjetovne škole ovih prostora, a stoljećima je bio jezik nauke, kulture i napredne misli u Bosni i Hercegovini na kojem je napisan ogroman broj djela u oblasti religije, književnosti, jezika, logike, filozofije i historije.
Police Gazi Husrev-begove biblioteke i brojnih drugih biblioteka su vjerni svjedoci blistavih nastojanja naših predaka na tom putu. Bila je to je jedna od naših komparativnih prednosti, čiji je kontinuitet prekinut u modernoj povijesti školstva u Bosni i Hercegovini, pa danas, sa izuzetkom medresa, neznatan broj osnovnih i srednjih škola nastavlja tradiciju učenja arapskog jezika kao stranog jezika koji je prema postojećim nastavnim planovima i programima ravnopravan sa svim drugim stranim jezicima.
Bilo bi divno da stanovnici ovoga podneblja uz svoj maternji bosanski jezik, govore i arapski, ali i turski i perzijski jezik. Ta nit je sa izuzetkom znanstvenih pregalaca i institucija nasilno prekinuta.
Ali prigode kakva je ova kojom je Organizacija ujedinjenih nacija još 1973. godine na međunarodnom planu u novijoj povijesti iznova valorizirala ulogu i značaj arapskog jezika, uvrštavajući ga u šest službenih jezika UN-a, prilika su i nama ovdje u Bosni i Hercegovini za vlastita propitivanja i kritičke osvrte na planu učenja arapskog jezika.
Preporod.info: Prije određenog vremena svjedočili smo uspjesima koje su na međunarodnom planu napravili naši studenti i učenici medresa na takmičenju iz kreativnog izražavanja na arapskom jeziku. Da li je to riječ o induvidualnim uspjesima manjih grupa?
Alispahić: Zanimljivo je to da nas iznenade naši vlastiti uspjesi i iskoraci koji jednoga dana postanu vidljivi tamo dalje od naših, počesto, ograničenih horizonata. Moram kazati da mi u našim medresama i na islamskim i pedagoškim fakultetima imamo jako vrijednih i talentiranih učenika i učenica, studenata i studentica, sa izuzetnim predispozicijama i zavidnim rezultatima u oblasti arapskoga jezika.
Ali želim istaći i to da imamo jako malo vremena da se sa njima više bavimo. To su oni i one koji su do kraja svjesni da nema valjanog izučavanja islamskih nauka bez valjanog i posvećenog učenja arapskog jezika i arapskih jezikoslovnih znanosti. To je, naprosto, sistem spojenih posuda, jedno bez drugog ne mogu.
Alispahić: Potrebno je više pažnje posvetiti talentiranim učenicima i studentimaOve godine zahvaljujući Međunarodnom konkursu ICESCO-a za nagradu “Bayan” u kreativnom izražavanju na arapskom jeziku rezultati naših učenika, studenata i profesora su prepoznati i na međunarodnom planu. To hrabri i kazuje da možemo više i bolje ali da za to treba graditi pozitivan ambijent i okruženje. Onako kako kaže veliki Gazi Husrev-beg: “..kako nalažu okolnosti i vrijeme!”.
Mi u našim odgojno-obrazovnim institucijama moramo znati da nisu svi zainteresirani na isti način da dosegnu dobre rezultate. Ovom prilikom ću iznijeti samo neke od rezultata ankete koju je za potrebe prošlogodišnjeg savjetovanja o arapskom jeziku uradila Uprava za nauku i obrazovanje u saradnji sa aktivom profesora arapskog jezika 12 odgojno-obrazovnih ustanova Islamske zajednice.
U anketi je učestvovalo 672 ispitanika, 317 muških i 355 ženskih. Ilustracije radi, na konstataciju da je arapski jezik koristan, ali zapostavljen u odnosu na druge strane jezike, 69,49 posto ispitanika odgovorilo je pozitivno. Čak 44,19 posto ispitanika je kazalo da uopće nije motivisano i da ga uči samo zato što mora, dok 34,28 posto najvažnijim smatra ocjenu, jer ga nemaju namjeru dalje učiti.
Najveći procenat ispitanika, 47,2 posto, smatra da je glavni krivac za slabu komunikaciju na arapskom jeziku zastarjeli nastavni plan i program, a da je za razvijanje komunikacije na arapskom jeziku neophodno više živog razgovora na arapskom sa profesorom na času (40,24 posto).
Ova statistika tjera na razmišljanje i zapitanost koliko su učenici i učenice medresa, studenti i studentice fakulteta svjesni misijskog djelovanja i emaneta koji će sutra ponijeti. Emanet budućih imama, profesora islamske teologije, vjeroučitelja i vjerskih službenika u najširem značenju, brojnih hafiza bez snažne konekcije sa arapskim jezikom nije moguće kvalitetno nositi.
Preporod.info: Da li raspolažemo potrebnim kapacitetima da unutar obrazovnih institucija Islamske zajednice osiguramo da svi ili većina naših učenika i studenata nakon završenog školovanja dobro govori arapski jezik?
Alispahić: U okviru odgojno-obrazovnog sistema Islamske zajednice ovih prostora nalazi se dvanaest ustanova (tri fakulteta, sedam medresa i dvije gimnazije) u kojima se arapski jezik izučava kao obavezni strani jezik ili predmet sa značajnim brojem nastavnih sati, osobito na srednjoškolskom nivou, napose u medresama kao rasadištu budućih vjerskih lidera i službenika.
Nema nikakve sumnje da nastavni i profesorski kadar svih ovih ustanova u granicama postojećih profesionalnih i prostornih kapaciteta ulaže velike napore u realiziranju nastavnih sadržaja i dosezanju što boljih rezultata. Veseli činjenica da posljednjih godina Uprava za nauku i obrazovanje posvećuje dodatnu i dužnu pažnju pitanju kvaliteta i unapređenje nastave arapskog jezika u odgojno – obrazovnom sistemu Islamske zajednice.
No, želim kazati i to da većina učenika i studenata nakon završenog školovanja ne govori dobro ni engleski, ni bosanski, nema onaj idealni željeni nivo znanja iz stručnih predmeta, iz kiraeta, akaida, fikha, tefsira, hadisa, historije islama…!
O svemu tome moramo veoma otvoreno razgovarati, analizirati, raditi na reviziji nastavnih planova i programa, timskoj izradi savremenijih i atraktivnijih udžbenika i kontinuiranim evaluacijama i analizama. Blagoslov je u kretnji i promjeni. Ne postoje nedodirljiva i konačna rješenja. Jezik je živ i pulsirajući. U kontekstu dosezanja željenih i boljih rezultata u komunikološkim kompetencijama naših svršenika potrebno je uložiti dodatni napor na valjanom pozicioniranju arapskoga jezika u odgojno-obrazovnom sistemu naše Islamske zajednice. Potrebno je graditi pozitivan ambijent i okruženje za učenje arapskog jezika, isticati važnost arapskog jezika od strane najviših instanci Islamske zajednice i rukovodstava medresa i fakulteta, koristiti medije radi promicanja važnosti arapskoga jezika, uključujući i korištenje tematskih hutbi posvećenih arapskom jeziku i važnosti njegovog učenja i izučavanja.
Moraju se više koristiti stručni resursi lektora i gostujućih profesora iz nama prijateljskih zemalja arapskoga svijeta. Znanje i komunikativne kompetencije u arapskom jeziku mogle bi imati dodatnu težinu kod zapošljavanja imama i vjerskih službenika/ca. Ne smije se zanemariti ni činjenica da se nastava arapskoga jezike ne odvija u korelaciji sa drugim stručnim predmetima koji bi se također trebali izvoditi u potpunosti ili djelimično na arapskom jeziku.
Nužno je i bolje pozicionirati izučavanje arapskog jezika na islamskim i pedagoškim fakultetima kroz dodiplomski i integrirani studij i razvijati i jačati svijest o njegovoj matičnosti na ovim fakultetima kao jezika Kur’ana i Poslanikovog sunneta. Nedopustive su redukcije broja sati i godina izučavanja arapskog jezika na našim fakultetima. Nužno je posvetiti veću pažnju izučavanju arapskih jezikoslovnih nauka, uključujući arapski jezik i njegove discipline u našim odgojno-obrazovnim ustanovama.
Preporod.info: Izreka kaže da “Čovjek vrijedi onoliko koliko jezika govori”. U kontekstu aktualnog stanja u našoj zemlji, da li je bolje učiti njemački ili arapski jezik, šta više vrijedi? Koliko arapski jezik vrijedi na globalnom i ekonomskom nivou?
Alispahić: Nema nikakve sumnje da učenje bilo kojeg jezika na poseban način bogati čovjeka i otvara mu nove perspektive. Međutim, istinski ciljevi i rezultati učenja arapskog jezika ne mogu se stavljati u istu ravan sa učenjem drugih jezika, pa i njemačkog.
Učenje, razumijevanje, upotreba arapskog jezika je, naprosto dio naših vjerskih obaveza, o čemu svjedoči Božija riječ spuštena “na jasnom arapskom jeziku”, Poslanikov sunnet i brojne predaje koje su nam u nasljeđe ostavljali njegovi drugovi, ali i veliki zaljubljenici u arapski jezik otkako je svijeta i vijeka. Svetost arapskoga jezika, naprosto se ne može mjeriti istim aršinima kao trenutačna popularnost njemačkog ili engleskog jezika, čije znanje može priskrbiti, ipak, samo ograničene i jednokratne materijalne interese ponukane čovjekovom brigom i strahom za egzistenciju.
Čemu slijepo i mehaničko obavljanje temeljnih islamskih dužnosti bez elementarnog znanja o onome što cijeli život ponavljamo i Gospodara svjetova zazivamo?
Ali ne samo to, briga za očuvanjem arapskog jezika, njegovo izučavanje i proučavanje na ovim prostorima ima i druge motive. Mi danas u Bosni i Hercegovini želimo učiti arapski jezika zato što je to jedan najstarijih živih i peti na ljestvici najrasprostranjenijih svjetskih jezika (službeni je jezik u 27 zemalja, maternji je jezik za gotovo 500 miliona ljudi, jedna četvrtina svjetske populacije svakodnevno ga primjenjuje u obavljanju vjerskih obrede, jedan je od šest službenih jezika OUN-a), zato što je to jezik na kome su nastala brojna djela koja čine značajno blago kulturne baštine ovdašnjih stanovnika i zato što je to jezik vjere velikog broja pripadnika islama koji žive na ovim prostorima.
Ako tome dodamo i brojne ekonomske i privredne benefite koji su ovo podneblje tradicionalno vezivali za zemlje arapskog govornog područja, te činjenicu da je Bosna i Hercegovina tursitički magnet za brojne turiste iz prijateljskih zemalja arapskog govornog područja, onda i ova druga, egzistencijalna dimenzija motiva učenja arapskog jezika dobiva dodatni smisao.
Na arapskom govornom području, Bliskom istoku, danas su locirane dvije trećine svjetskih naftnih rezervi, najznačajnija arheološka otkrića i iskopine. Savremeni procesi sveopće globalizacije i svakodnevna kulturološka prožimanja pripadnika različitih naroda i nacija zahtijevaju i poznavanje najraširenijih svjetskih jezika, a arapski jezik je jedan od njih.
Arapski jezik u “rijekama ljudi što idu ka Zapadu” sve više napušta svoje prirodno stanište i ponovo postaje dio evropskog konteksta. Nova geopolitička stvarnost islamskoga svijeta u prvim dekadama 21. stoljeća ostavlja značajne tragove i na maternjem jeziku gotovo 500 miliona Arapa, ali i jedne četvrtine stanovnika ove planete koji svoj identitet vezuju za islam i njegove temeljne izvore Kur'an i Hadis. Širom Evrope raste broj centara, instituta i odsjeka na kojima se uči arapski jezik. Uče ga i Europljani, ali i djeca doseljenika. U Evropi danas živi više od pet miliona Arapa. U Americi oko četiri miliona.
Najstariji živi semitski jezik dobiva na značaju i u kontekstu preporuka jezičke politike Evropske unije o nužnosti izučavanja jezika iz različitih jezičkih porodica. Učiti i znati arapski jezik danas u Evropi znači biti “in”. Na Zapadu, generalno. Osobno me veseli činjenica da u Bosni i Hercegovini stasava generacija mladih ljudi, koji u svom akademskom rastu pronalaze prostor za svoju konekciju sa temeljnim izvorima islama, ali i potrebu da kao mladi inženjeri, ljekari, pravnici, ekonomisti zaplove u kur᾽ansko more učeći jezik Božije riječi.
(članak preuzet sa ‘Preporod info’)