U organizaciji Fakulteta islamskih nauka (FIN) i Fondacije “Alija Izetbegović” večeras je u amfiteatru ove visokoškolske ustanove održana tribina o temi “Mislilački opus Alije Izetbegovića”.
Uz osvrt na djela “Islam između Istoka i Zapada”, “Moj bijeg u slobodu” i “Islamska deklaracija”, o mislilačkom opusu rahmetli predsjednika Izetbegovića su iz različitih perspektiva govorili akademik Enes Karić, prof. dr. Admir Mulaosmanović i doc. dr. Samedin Kadić.
Prof. dr. Zehra Alispahić je u uvodnom dijelu tribine kazala kako su tribine poput ove redovna aktivnost FIN-a, te predstavljaju akademski izraz o aktuelnim pitanjima.
– Fakultet islamskih nauka postoji već 46 godina kao najrespektabilnija visokoobrazovna ustanova Islamske zajednice ovih prostora. U okviru vannastavnih aktivnosti svakog četvrog četvrtka redovno realizujemo tribine otvorenog tipa na kojima govorimo o brojnim pitanjima bosanskohercegovačke zbilje. Naši uvodničari, panelisti i predavači su istaknute ličnosti, a tribine su prilika da njegujemo kulturu sjećanja – kazala je dr. Alispahić.
Kako je ocijenio akademik Karić, djela o kojima se govori na ovoj tribini mogu se razumijevati kao djela iz Izetbegovićevog idealističkog pogleda na vjeru, ali i vlastitu zadaću.
– Ova djela su pisana u stanju koje je sam izabrao, a riječ je o jednoj vrsti intelektualnog disidentstva. On je iz te pozicije tražio uporišta, a kao što vidimo iz naslova ovih knjiga, njegova uporišta su bila u islamu. Njegova je perspektiva u tom smislu bila intelektualna, a ne ulemanska. Rekao bih da je na jedan izvanredan način recipirao ono što sam naziva islamskom kulturom, civilizacijom i filozofijom – kazao je akademik Karić.
Kako je pojasnio, Izetbegovićev život kasnije, od izlaska iz zatvora, do preseljenja na Ahiret, bio je provjera onoga šta je napisao u knjizi “Islam između Istoka i Zapada”.
– Ideali koje je zagovarao i branio u knjizi su kasnije došli na jednu surovu provjeru. Tada doista imamo jedan realističan period u životu i mišljenju, kada je vidio šta je islamski svijet, a šta zapadni. Kao i to šta je islam kada ga ne gledate u kontekstu muslimana nego ga gledate idealno – poručio je akademik Karić.
Dr. Mulaosmanović je u svom osvrtu istakao značaj razumijevanja intelektualne širine Alije Izetbegovića, kao i potrebu da se osvijeste pozicije sa kojih je govorio.
– Veoma je značajno s vremena na vrijeme evocirati misao Alije Izetbegovića, kao i pitanje sa kojih pozicija je on govorio i sa koliko slobode je to činio. To je uvijek bilo iz jedne široke i ozbiljne perspektive u kojoj nije gradio svoje eksplikacije na islamskim izvorima. Gradio ih je na mislima svojih savremenika i prethodnika, a na taj način je pokazivao koliko je ono što je islam donio nešto što je potreba čovječanstva – poručio je dr. Mulaosmanović.
Uz osvrt na višeznačnost određenih pojmova, dr. Kadić je u uvodnom dijelu izlaganja ukazao na to da islam kao jedna od važnih tema autorskog opusa Alije Izetbegovića može imati više značenja.
– Glavna tema cijelog njegovog opusa je islam u svim njegovim osnovnim značenjima. Podsjećam da u javnom prostoru često upotrebljavamo iste riječi u različitim značenjima. Tako se možemo i pitati šta podrazumijevamo pod riječju islam. U prvom smislu pod islamom podrazumijevamo vjeru i prelazak iz stanja džehla u stanje trezvenosti. U drugom smislu, to je religija kao uređen sistem. U trećem je to civilizacija. Potom može imati i značenje ideologije, a onda kad zakaže ideologija, dolazimo do petog značenja, a to je transcendentni ideal – pojasnio je dr. Kadić.
Kako je istakao, ono što Izetbegovićevo razumijevanje islama čini specifičnim je senzibilitet spram njega.
– Kod Izetbegovića nekad uočavamo težište na islamu kao ideologiji, nekad na islamu kao civilizaciji, a nekad i na vjeri kao intimnoj kvalitetu. Budući da islam nije bio njegovo intelektualno područje, u slučaju Izetbegovića govorimo o senzibilitetu prema islamu – rekao je dr. Kadić.
Fakultet islamskih nauka će u narednom periodu nastaviti sa realizacijom tribina svakog četvrtog četvrtka u mjesecu kao jednog oblika vannastavnih aktivnosti.
