Danas je na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu počela konferencija “Islamska moralna teologija i budućnost”, a organizuje se pod pokroviteljstvom Centra za globalne islamske studije Abu Sulayman pri Univerzitetu George Mason i Fondacije John Templeton u saradnji s Fakultetom.
U okviru pet panel sesija govorit će se o etici i inkluzivnosti u muslimanskom javnom prostoru, kao i o muslimanskom javnom prostoru u kontekstu Amerike, potom o koncepciji zekata i ekonomske pravde, etici u susretu s ekonomskim nejednakostima, a posljednji panel je posvećen temi o lokalnim zajednicama i humanitarnim organizacijama u Sarajevu.
Govornici na konferenciji su istaknuti akademski stručnjaci iz različitih naučnih oblasti (teologija, filozofija, ekonomija, sociologija i dr.) najvećim dijelom, iz SAD-a s nekoliko učesnika iz Bosne i Hercegovine.
Uvodne i riječi dobrodošlice uputili su Maria Dakake i Martin Nyang.
Konferenciju je inauguralnim predavanjem otvorio akademik Enes Karić govoreći o temi “Tradicionalna muslimanska moralna teologija i njene implikacije na individualne i kolektivne etike odgovornosti i brige za zajednički prostor življenja i društvo”.
Akademik Karić je posebno istakao da Kur’an adresira cijelo čovječanstvo te da uspostavlja univerzalne moralne principe. Naglasio je da postoji odgovornost čovjeka prema Stvoritelju, odnosno odgovornost čovjeka prema drugim stvorenjima. U tom pogledu, podsjetio je da je izgradnja harmoničnog mjesta zajedničkog življenja moralna obaveza.
Ukazao je da su i brojni klasični muslimanski autori naglašavali svakodnevnu ljudsku odgovornost te da je i u njihovim djelima prepoznatljiv princip: Živite i dopustite drugima da žive!
Posebno značajnim je istakao da moralni plan Kur’ana ne ekskluzivira muslimane, već je namijenjeni svim ljudima. Pored toga, u pogledu odnosa prema drugome, kur’anska riječ ne isključuje nemuslimane.
Akademik Karić je važnim potcrtao da, iako danas ne možemo koristiti sva ranija praktična rješenja, tradicionalni muslimanski radovi o etici mogu poslužiti za “oživljavanje muslimanskog duhovnog odgovora” u pogledu odnosa prema zajedničkom prostoru življenja i drugim ljudima.
Također, Karić je ukazao i na važnost pitanja kako se teme iz tradicionalne muslimanske moralne teologije mogu kontekstualizirati danas. Osim toga, značajnim je istakao pitanje kako čitati Kur’an danas kao svetu knjigu koja nas može učiniti budnima kada je riječ o koegzisteniciji, zajedničkom životu i miru. Naposljetku, dodao je da je prostor zajedničkog življenja važan i zbog pojava “većih od ljudi”, kao što su zemljotresi, ratovi i druge krize, pri tome se referirajući na trenutno stanje u svijetu.
Osim akademika Karića o gore spomenutim temama govorit će: Tazeen Ali, Syed Muhd Khairudin Aljuneid, Ismail Alatas, Asma Sayeed, Fatima van Hattum, Maryam Eskandari, Esra Tune, Maryam Kashani, Atif Khalil, Mohammed Gamal Abdelnour, Ermin Sinanović, Muhammada Suheyl Umar, Abdoulaye Ndiaye, Maria Dakake, Martin Nguyen i Ahmet Alibašić.
Konferencija traje do 9. oktobra.
