Na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu danas je održano predavanje “Interpretacija i življenje vjere u Evropi danas”, koje je održao prof. dr. Herman Selderhuis, teolog i svećenik Kršćanske reformisane crkve u Nizozemskoj i profesor crkvene historije te crkvenog prava na Teološkom univerzitetu Apeldoorn u ovoj zemlji i predsjednik Evropske akademije religija.
Njegovom predavanju prethodilo je izlaganje Karle Boersma o religijskoj (ne)pismenosti, s posebnim osvrtom na kontekst Nizozemske. Boersma je referent za komunikacije RESILIENCE projekta i direktorica operative Reformacijskog istraživačkog konzorcija (REFORC) fokusiranih na kršćanstvo Novog vijeka.
Predavanje je održano u okviru RESILIENCE projekta (Religious Studies Infrastructure: Tools, Experts, Connections and Centers/ Infrastruktura za religijske studije: alati, stručnjaci, veze i centri), čijeg je konzorcija član i Univerzitet u Sarajevu.
Ovaj projekat predviđa kreiranje jedinstvene interdisciplinarne istraživačke infrastrukture za sve religijske studije, te pružanje alata i velike baze podataka za istraživače iz svih naučnih disciplina religijskih istraživanja.
Predavanju su prisustvovali studenti i akademsko osoblje Fakulteta, a goste je predstavio i predavanjem moderirao profesor na Fakultetu islamskuh nauka Ahmet Alibašić, ujedno jedan od izvršnih direktora pri RESILIENCE projektu.
Boersma se referisala na recentna istraživanja o religioznosti u Nizozemskoj te naglasila nekoliko rezultata kao što je podatak da se više od polovine populacije u Nizozemskoj izjašnjava kao nereligozno. Također, istakla je i nekoliko načina kako adresirati pitanje religijske (ne)pismenosti. Prije svega, akcenat je na obrazovanju u osnovnim i srednjim školama, zatim na iskustvenom te, pored ostalog, na istraživački baziranom znanju.
– Upravo je fenomen religijske nepismenosti motivacija da uspostavimo istraživačku infrastrukturu za religijske studije pod nazivom RESILIENCE, na čemu radimo zajedno s Univerzitetom u Sarajevu i drugim institucijama u Evropi. Želimo ponuditi istraživački utemeljeno znanje, podatke, izvore, posljednja istraživanja i uključiti što je više moguće naučnika koji se bave religijskim studijama. Pokušavamo okupiti kreatore politika i istraživače s ciljem razmjene, jer, iz akademske perspektive, postoji nešto za ponuditi ljudima koji se bave politikom kao što je refleksija o tome šta se dešava u društvu – kazala je, između ostalog, Boersma.
Profesor Selderhuis je uz primjere iz Evrope tematizirao nekoliko ključnih izazova s kojima se suočavaju vjernici, pri čemu je posebno istakao da je riječ o narušenosti vrijednosti liberalnog humanizma ili posljedicama agresivne ateizacije. Među takvim primjerima su blasfemične karikature ili umjetničke izložbe koje vrijeđaju vjernička osjećanja. Pored ostalog, naglasio je i postojanje rastućeg jaza između muslimana i kršćana, s jedne strane, i ostatka društva, s druge strane.
Između ostalog, profesor Selderhuis je važnim istakao nužnost razumijevanja historijskog konteksta kao faktora kvalitetnog dijaloga s drugima. Osim toga, profesor je govorio i o religiji kao faktoru pomoći, posebno u kontekstu mladih koji se suočavaju s različitim izazovima.
– Ako ne kreiramo kvalitetnu informaciju o tome šta je religija, zašto se religiozni ljudi, kršćani ili muslimani, ponašaju kako se ponašaju, onda ćemo i dalje imati pogrešna razumijevanja. Ukoliko imamo kvalitetnu informaciju o religiji, koja je dobra za društvo, političari moraju da znaju tu informaciju da bi kreirali ispravne odluke. Vjernici, religiozni ljudi su, također, ponekad uzrok pogrešnog razumijevanja tako što ne govore o svojoj vjeri ili je ne žive i izvan crkve ili džamije – istakao je profesor Selderhuis.
Podsjetio je da RESILIENCE kao istraživačka infrastrukutra sukusira sva znanja dostupna u Evropi o religiji, historiji religija, tradiciji i praksama te da je to “akademski i istraživački okvir, ali fokus je šira društvena zajednica.”
Profesor Alibašić je posebno istakao da je riječ o predavačima posvećenim svojoj religiji. S te strane, ukazao je na specifičan aspekt ovakvog susreta i predavanja interesantan muslimanima u Bosni i Hercegovini.
– Kako u Americi tako i u Evropi, muslimani osjećaju afinitet prema moralnim vrijednostima krćanskih konzervativaca kada je u pitanju porodica i mnogo toga drugog. Međutim, kada je u pitanju identitarna politika tih zajednica, njihovih političkih predstavnika, oni, nažalost, imaju tendenciju da isključuju muslimane. S druge strane, ljevičari su još uvijek češće spemni da prihvate muslimane kao dio Evrope, Amerike itd. Međutim, njihova progresivna etika je vrlo često nešto što ni muslimani, kao ni konzervativni kršćani ne uspijevaju da prate do kraja. Tako da se muslimani pri tome nalaze u dilemi: niti mogu do kraja s konzervativnim kršćanima niti mogu s progresivnim ljevičarima. Nama je danas bilo zanimljivo da čujemo kako se jedna mala kršćanska zajednica nosi sa sličnim izazovima u Nizozemskoj, gdje su i oni konzervativni, okruženi s – kako je naš predavač rekao – veoma često agresivnim ateistima – kazao je profesor Alibašić.
Projekat RESILIENCE u narednih godinu dana ulazi u završni dio pripremne faze, a riječ je o višedecenijskom projektu. U kontekstu saradnje s Univerzitetom u Sarajevu, ključna saradnja će biti s Fakultetom islamskih nauka i Katoličkim bogoslovnim fakultetom u Sarajevu, odnosno, ustanovama kao što je Gazi Husrev-begova biblioteka, s čijim radom su se gosti imali priliku i upoznati proteklih dana.
