U periodu od 19. do 21. septembra 2021. u Córdobi (Španija) održana je 6. konferencija Međunarodnog konzorcija za studije prava i religije (ICLARS – International Consortium for Law and Religion Studies) čija je opća tema bila „Ljudsko dostojanstvo, pravo i religijska raznolikost: osmišljavanje budućnosti interkulturalnih društava“. Polazeći od premise da je sloboda misli, savjesti i religije jedno od ljudskih prava koja definiraju inherentnu autonomiju svake osobe, cilj konferencije je bio da analizira na koji način koncept ljudskog dostojanstva, koji predstavlja centralnu osovinu Opće deklaracije o ljudskim pravma iz 1948. godine, može doprinijeti kreiranju zajedničke osnove između različitih razumijevanja ljudskih prava.
Konferencija je održana u Kongresnoj palati Córdobe, nedavno obnovljenoj historijskoj zgradi iz 16. st., svega nekoliko koraka od jedinstvene kordopske Džamije – katedrale, koja se nalazi na UNESCO-voj listi svjetske baštine. Okupila je na jednom mjestu blizu četiri stotine naučnika, sa pet kontinenata, koji se bave podučavanjem i istraživanjem na polju Prava i religije, ali i predstavnike vladinih institucija, zakonodavnih tijela, pravosuđa, nevladinih organizacija i medija. Radni jezici konferencije bili su engleski, španjolski, portugalski, italijanski i francuski. Referate su, pored ostalih, izlagali: W. Cole Durham, predsjednik G20 Međuvjerskog foruma, Silvio Ferrari, utemeljitelj i bivši predsjednik ICLARS, Tore Lindholm, član Odbora Oslo koalicije za slobodu religije ili uvjerenja, John Witte, Jr., direktor Centra za studij prava i religije Univerziteta Emory (SAD), Brett G. Scharrffs, direktor Međunarodnog centra za studije prava i religije Univerziteta Bringham Young (SAD), Nazila Ghanea, specijalni izvjestilac UN za slobodu religije ili uvjerenja, Jan Figel, bivši specijalni izaslanik Evropske Unije za promociju slobode religije ili uvjerenja izvan EU, te nekoliko aktivnih i bivših sudija Evropskog suda za ljudska prava, Evropskog suda pravde, Međuameričkog suda za ljudska prava i federalnih sudova u SAD.
Dr. Nedim Begović, vanredni profesor na Fakultetu islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu, izlagao je referat u okviru sesije „Otvorena pitanja o religijskoj slobodi u Evropi: između ljudskog dostojanstva i državne neutralnosti“ (Open questions about religious freedom in Europe: Between human dignity and state neutrality). Na početku izlaganja, Begović je ukazao na bogatstvo religijskog i kulturnog naslijeđa kao zajedničku odrednicu Córdobe i Sarajeva, podsjetio na multikulturalni karakter bosanskohercegovačkog društva te historijsku vezu između Španije i Bosne koja se ogleda u činjenici da su pripadnici bosanske Jevrejske zajednice dijelom potomci sefardskih Jevreja koji su emigrirali na prostore Osmanske carevine nakon Rekonkviste. U nastavku je pažnju posvetio otvorenim i neriješenim pitanjima slobode religije, posebno argumentirajući potrebu za usvajanjem koncepta razumne prilagodbe religije. Specifično, založio se za potrebu unaprijeđenja normativnog okvira i prakse religijskih prava i sloboda muslimana u Bosni i Hercegovini kroz zaključenje ugovora države sa Islamskom zajednicom i prilagodbu islama u posebnim regulatornim okruženjima kao što je radno mjesto.
Konferencija je, pored ostalog, ukazala na potrebu vraćanja diskursa o ljudskim pravima konceptu ljudskog dostojanstva kao njihovog temeljnog polazišta, važnost obnove fundamentalnosti slobode religije ili uvjerenja i spriječavanja njene dalje trivijalizacije, te široku lepezu mogućnosti za osiguranjem prilagodbe religije kroz legislativu i djelatnost nacionalnih i međunarodnih sudova. Pravna rješenja konflikata između državnih zakona i religijskih uvjerenja građana (npr. onih koja se tiču nošenja mahrame i religijskih simbola, prigovora savjesti, poštovanja religijskih propisa o ishrani i dr.) često nastaju kao rezultat dobre volje, senzitivnosti i praktične kreativnosti državnih vlasti. Sudovi mogu ispraviti nedostatke u postupanju zakonodavaca ili državne administracije, tragajući za pomirljivim rješenjima koja prevazilaze dualističku dinamiku u kojoj, u konfliktima vezanim za religijske slobode, jedna strana nužno pobjeđuje, a druga gubi. Takav pristupa zahtijeva empatiju kod sudija koji moraju razumjeti vrijednost koju religija i uvjerenja imaju u životima ljudi.
U okviru kulturnog programa konferencije, upriličeni su projekcija filma „Mudraci Córdobe: Averoes i Majmonid u njihovo i naše vrijeme“ i posjete znamenitoj kordopskoj Džamiji – katedrali (Mezquita-Catedral de Córdoba), lokaciji na kojoj se nalazila nekadašnja palata kordopskog halife i Dvorcu kršćanskih monarha (Alcázar de los Reyes Cristianos).
