Na Fakultetu islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu danas je muftija mostarski Salem-ef. Dedović odbranio doktorski rad o temi “Šerijatskopravne teme u djelu Mustafe Sidkija Sarajlića”.
Odbrani doktorskog rada muftije Dedovića prisustvovao je reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović, zamjenik reisul-uleme Enes-ef. Ljevaković, muftije, brojni ugledni alimi i gosti.
Komisiju pred kojom je doktorska disertacija branjena činili su prof. dr. Mustafa Hasani, mentor, i članovi doc. dr. Senad Ćeman i prof. dr. Nedim Begović.
Doktorska disertacija “Šerijatskopravne teme u djelu Mustafe Sidkija Sarajlića”, iz područja Historije šerijatskog prava, rezultat je interesovanja muftije Dedovića za rukopisna djela istaknutih bošnjačkih alima s područja Mostara i Hercegovine, a koja je potrebno kritički naučno valorizirati u aktuelnom vremenu, s ciljem njihove objektivne recepcije i sagledavanja doprinosa tih učenjaka različitim islamskim naukama, u ovome slučaju konkretno nauci šerijatskog prava.
Odabranom temom osvijetljen je životopis i naučno djelo alima iz plejade učenih mostarskih muftija, Mustafe Sidkija Sarajlića, koji se školovao u rodnom Stocu, potom u Mostaru, Sarajevu i Istanbulu, prezentirajući njegov konkretan doprinos nauci šerijatskog prava, s nadom da će ovaj rad biti poticaj budućim istraživačima da obrade i stručno valoriziraju brojne neobrađene radove i djela mostarskih i hercegovačih alima – kako iz područja šerijatskog prava tako i iz drugih islamskih disciplina.
– Ja sam se kroz svoj znanstveni rad fokusirao, dobrim dijelom, na teme koje se tiču alima i njihovih djela sa područja Mostara i Hercegovine. Htio sam da i u okviru svog doktorskog rada izaberem jednog od tih naših učenjaka koji nisu dovoljno poznati javnosti, čije djelo nije valorizirano, čije djelo u široj javnosti nije dobilo značaj i predstavljanje. Odabir je bio na muftiji Sarajliću i njegovom traktatu, koji piše u 19. stoljeću. Njime legitimira tadašnje reforme koje se poduzimaju u Bosanskom ejaletu, u vrlo nestabilnom i teškom političkom kontekstu, pritisku zapadnih sila, susjednih pokrajina – kazao je muftija Dedović.
Dodao je da “Sarajlićevo djelo ima značaj s te strane što je, koliko je nama poznato, jedino djelo, jedini traktat, koji se bavi tematikom tih reformi”.
– Ovaj traktat govori i da je bosanskohercegovačka ulema bila uključena u društvene tokove, da je pratila procese, davala svoj osvrt, brinula o državi, o narodu, tražila izlaz, savjetovala, poticala. Sarajlićev rad je na tragu našeg velikog autora Hasana Kafije Pruščaka. Drago mi je da smo uspjeli, koliko toliko, osvijetliti djelo našeg učenjaka koji je dao veliki doprinos, i nadam se da će ovo biti poticaj mlađim istraživačima da afirmiraju i druge autore, čija djela nisu dobila stručnu znanstvenu valorizaciju – izjavio je muftija nakon odbrane.
Muftija Salem-ef. Dedović rođen je 1976. godine u Nevesinju. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu, a potom Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu.
Diplomirao je na Fakultetu arapskog jezika Univerziteta Al-Azhar u Kairu, a magistrirao je na Fakultetu islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu o temi “Vakufi u Mostaru od 1931. do 2013. godine”. Ovaj rad je dopunio i priredio kao monografsku publikaciju pod naslovom “Mostarski vakufi od 1931. do 2013. godine”, objavljenu u izdanju Vakufske direkcije, Muftijstva mostarskog i Medžlisa Islamske zajednice Mostar.
Odmah po završetku studija u Kairu vraća se u domovinu i stavlja na raspolaganje Islamskoj zajednici u Mostaru. Preuzima dužnost imama, hatiba i muallima u Lakišića džamiji u Mostaru, a potom je kraći period bio vršilac dužnosti glavnog imama i imama, hatiba i muallima u Stocu. U Gimnaziji Mostar radio je kao redovni profesor Islamske vjeronauke i Arapskog jezika.
Jednu akademsku godinu radio je kao asistent na predmetu Arapski jezik na Fakultetu humanističkih nauka Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru. Dvije školske godine kao spoljni saradnik radio je kao profesor Arapskog jezika u Karađoz-begovoj medresi u Mostaru. Pedagoški zavod Mostar imenovao ga je savjetnikom za arapski jezik za škole na području Hercegovačko-neretvanskog kantona.
Obavljao je dužnost glavnog imama Medžlisa Islamske zajednice Mostar. Bio je član Sabora Islamska zajednice, te učestvovao i rukovodio brojnim značajnim projektima.
Sabor Islamske zajednice, na prijedlog reisul-uleme Husein-ef. Kavazovića potvrdio je na zasjedanju održanom 26. aprila 2014. godine u Sarajevu, imenovanje Salem-ef. Dedovića na mjesto mostarskog muftije. Potom, Sabor Islamske zajednice je na sjednici održanoj 20. aprila 2019. godine potvrdio prijedlog reisul-uleme za imenovanje mostarskog muftije Salem-ef. Dedovića na novi petogodišnji mandat.
Pisao je i objavljivao u više časopisa, a bavi se i prevodilačkim radom.
