Fakultet islamskih nauka (FIN) Univerziteta u Sarajevu (UNSA) večeras je organizirao tribinu i razgovor o temi “Bijeg u politiku”, a predavač je bio prof. dr. Šaćir Filandra, profesor na Fakultetu političkih nauka UNSA.
U uvodnom dijelu se obratila prof. dr. Zehra Alispahić, ukazavši na činjenicu da je ova tribina prilika da se prezentiraju neka važna pitanja koja zaokupljaju našu svakodnevnicu i tjeraju nas na razmišljanje.
– Naše mjesečne tribine dio su naše duge vannastavne tradicije putem koje ostvarujemo bliske susrete i gradimo povjerenje sa našom cijenjenom publikom različitih profila, ali i gostima iz različitih sfera naše bosanskohercegovačke zbilje. Ovu tribinu, sa puno radosti, planirali smo sa uvaženim prof. dr. Šaćirom Filandrom, koji će govoriti nadstranački ili nestranački, argumentirano i u maniru svega onoga što je do sada napisao, istražio i potpisao – kazala je prof. dr. Alispahić.
Kazala je da je značajno polazište činjenica da bi politika i politički angažman trebao biti emanet i povjerenje.
– Ali, čini nam se da je politika danas postala prihvatni centar nekompetentnih kadrova, da je došlo do devalviranje važnih političkih funkcija. Profesorov nastup je prilika i za dodatna pitanja o ulozi akademske zajednice u rješavanju aktualnog stanja, mogućeg rješenja i izlaza – kazala je prof. dr. Alispahić.
Prof. dr. Šaćir Filandra ovom prilikom je osvijetlio aktuelnu političku situaciju u Bosni i Hercegovini i na međunarodnoj sceni, s obzirom na niz dešavanja, od rata u Ukrajini, do formiranja Vijeća ministara.
– Sva ta dešavanja se reflektiraju na bosanskohercegovačke političke prilike. Živimo sada i ovdje, bojim se da to mnogi ne znaju. Mnogi akademski, javni radnici, se ponašaju nekontekstualno. Pitanje je gdje smo mi u okviru svjetske paradigme, gdje treba da se svrstavamo. To je za nas važno pitanje. Činjenica je da se u našoj javnosti plasira nota euroskepticizma i izvjesna nota antizapadnih kulturoloških stavova, dolaze iz različitih izvora. Smatram osobno da to nije dobro, i da u tim velikim svjetskim paradigmama treba da budemo na strani slobodnog, liberalnog, demokratskog svijeta, kojem na svaki mogući način pripadamo – smatra Filandra.
Dodao je da “pravno-politički položaj Bošnjaka nikada nije bio bolji, a stanje gore”.
– Naše stanje je loše, to je horizont postojećeg. Mi smo bez vlastite političke agende, inicijative i inventivnosti – upozorio je Filandra.
Govoreći o formiranju vlasti, Filandra je naglasio da se ne može izbjeći dojam da je ovaj put to bio žurniji proces u odnosu na proces od prije četiri godine.
– Što su nam očekivanja manja, a treba da budu vrlo niska, to će naša pozitivna ohrabrenja biti veća. Objektivno, prilike nisu takve, ni s obzirom na sastav koalicija, a i na međunarodnu scenu. Ne možemo se u bitnome nadati. Osobno bih bio zadovoljan kad stvari ne bi bile loše – kazao je Filandra.
Ukazao je i na nebrigu prema manjem bosanskohercegovačkom entitetu.
– To je prostor od 49 posto naše teritorije, a koji mi posmatramo kao inostranstvo. Stanje je grozno. U manjem entitetu su prisutni samo imami i njihovi džemati, to se mora znati. Uložena su sredstva, ali rezultati su jako mali. Pogađa me to što nas to ne interesuje. Potrebna je rekonceptualizacija, koja se nama u Sarajevu ne bi svidjela. Potrebna je naša potpuna promjena prema tom prostoru i ljudima. Moguće ga je ponovo i demografski i ekonomski i politički inkorporirati u prostor države – ocijenio je on.
Također, osvrnuo se i na dobijanje kandidatskog statusa Bosne i Hercegovine.
– Ne možemo očekivati ništa ozbiljno, ništa revolucionarno. To jeste jedna važna činjenica, a kada ćemo doći u priliku da počnemo ispunjavati te uvjete, tek ćemo vidjeti. Ne treba davati obećanja od strane vlasti koja se ne mogu ispuniti – smatra Filandra.
Na Fakultetu će i u narednom periodu biti održavane tribine, na kojima će o aktuelnim temama i različitim povodima govoriti naša ulema i eminentni stručnjaci iz različitih oblasti.
