U Studentskom centru Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini danas je upriličena svečanost povodom obilježavanja 40 godina uspješnog rada na Fakultetu islamskih nauka akademika Rešida Hafizovića, akademika Enesa Karića i prof. dr. Adnana Silajdžića.
U uvodnom obraćanju ove svečanosti dekan Fakulteta islamskih nauka prof. dr. Zuhdija Hasanović je istakao kako se značaj rada jednog profesora između ostalog ogleda i u mnoštvu diplomanata koji na različite načine doprinose društvu.
– Kako su rasli i stasavali ovi profesori, rastao je i Fakultet islamskih nauka. Oni koje su podučavali danas daju svoj doprinos u džematima, učionicama i važnim ustanovama širom planete – kazao je Hasanović.
Nakon uvodnog obraćanja, o radu akademika Rešida Hafizovića govorio je muftija sarajevski prof. dr. Nedžad Grabus. Uz isticanje njegovog doprinosa nastavnom procesu na fakultetu, muftija se referirao na i Hafizovićev značajan naučni rad koji se posebno ogleda kroz 11 objavljenih autorskih knjiga, kroz objavljene članke na bosanskom, engleskom i njemačkom jeziku, te kroz prijevode knjiga sa arapskog, engleskog i francuskog jezika.
– Kroz ova djela pratimo važnost stalnog i kontinuiranog otkrivanja transcendentnog smisla i norme koja je iznad čovjeka i koja je položena na čovjekovo srce, čiji poziv vječno traje i obnavlja se kroz Riječ Božiju – poručio je muftija sarajevski.
akademik Rešid Hafizović
Prisjetio se i jednog ranijeg, ličnog dojma o akademiku Hafizoviću.
– Kao učenici prvog razreda 1983. godine pitali smo se zašto su svjetla u kabinetu koji je pripadao tada Islamskom teološkom fakultetu upaljena do kasno u noć. Ta mističnost i zapitanost ostala je ista i danas kada govorimo o proferosu Hafizoviću, čovjeku nevjerovatne energije i inteligencije koju je utkao u djelovanje proteklih 40 godina na Fakultetu islamskih nauka – istakao je muftija Grabus.
Nakon muftije Grabusa, o akademiku Kariću je govorio prof. dr. Hilmo Neimarlija koji je posebno istakako činjenicu kako je današnja svečanost istovremeno i osvrt na akademski rad prvih profesora Fakulteta islamskih nauka iz reda njegovih studenata.
Kada je riječ o djelu akademika Karića, skrenuo je pažnju na izražajnost njegovih djela i doprinos u širokom spektru oblasti; pedavačkom, mufesirskom, esejističkom, publicističkom, prevodilačkom i književničkom.
akademik Enes Karić
– Počinjali ste raditi prije četrdeset godina, a kolege profesori i studenti su svjedoci Vašeg doprinosa oblastima u okviru kojih djelujete – poručio je dr. Neimarlija.
Dekan Fakulteta islamskih nauka, prof. dr. Zuhdija Hasanović je govorio o profesoru Silajdžiću. Uz navođenje značanjih detalja vezanih za njegov naučni i pedagoški rad, te uređivanje i vođenje postdiplomskog i doktorskog studija, posebno je istakao pristup kojeg je ovaj profesor imao prema studentima.
– Iako se može činiti da nekad izgleda strog ili neraspoložen za komunikaciju, studenti godinama u svojim evaluacijama hvale, ne samo stručne kompetencije, nego i negovu pedagošku i ljudsku dimenziju. Čuje i sasluša studente, njihove probleme i promišljanja, savjetuje i motivira – podsjetio je Hasanović.
prof. dr. Adnan Silajdžić
U ime ovih profesora prisutnima se obratio akademk Rešid Hafizović koji je, uz riječi zahvalnosti, uputio savjet značajan za sve pedagoške radne kolektive.
– Ono što bih zamolio i što očekujem, uz svu zahvalnost zbog ove prigode za koju se nadam da će postati tradicija, da se nađe način za pomiriti naučno-istraživački i nastavni rad, te čuvati kolegijalnost i solidarnost – poručio je akademik Hafizović.
Prigodnim riječima se obratio i reisu-l-ulema IZ u BiH Husein-ef. Kavazović koji je posebno naglasio usklađenost onoga što su ovi profesori govorili i kako su postupali.
– Kroz sve ove godine vi ste velikom broju naših mladića i djevojaka otvarali nove i produbljivali postojeće uvide u islam, islamsku kulturu i vrijednosti, te otvarali im nove horizonte spoznaje, oblikovali njihovo intelektualno sazrijevanje. Istovremeno ste im svojim odnosom prema njima i zastupanjem onoga o čemu ste im govorili služili za primjer i pokazivali im put. Svojom pojavom, svojim nastupima i ukupnim djelovanjem čuvali ste dostojanstvo nauke, kulture govora i pisane riječi. Vaš doprinos na svim tim planovima je nemjerljiv – poručio je reisu-l-ulema.
Programom je moderirala prof. dr. Zehra Alispahić, a dovu je proučio zamjenik reisu-l-uleme prof. dr. Enes Ljevaković.
(Preporod.info)
U nastavku donosimo biobibliografije akademika Rešida Hafizovića, akademika Enesa Karića i prof. dr. Adnana Silajdžića.
akademik Rešid Hafizović
Rešid Hafizović rođen je u Potočarima 1956. godine. Završio je Gazi Husrev-begovu medresu. Diplomirao je na Fakultetu islamskih nauka 1981. godine. Posdiplomski studij završio je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu 1989. godine, a doktorirao je na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 1993. godine.
Svoja postdoktorska usavršavanja realizirao je na Institut Catholique u Parizu (1990.), Oxford Center for Islamic Studies (1995.) u Oxfordu, New York State University (1998.) u New Yorku kao polaznik Fullbright's Programa u oblasti historije Amerike i američkih religija. Od 2006. godine Rešid Hafizović je član Iranske akademije znanosti – odsjek za Islamsku filozofiju i ‘Irfan.
Oblasti naučnog interesovanja Rešida Hafizovića su Islamska filozofija, Komparativne mističke filozofije judaizma, kršćanstva i islama. U više od 40 godina svog akademskog rada predavao je različite materije na Fakultetu islamskih nauka i na gostujućim fakultetima. Ako se tome pridodaju i objavljena djela, može se reći da proučavao i promišljao skoro sva supstantivna pitanja iz područja kelama, tesavvufa, gnose itd. Na Fakultetu islamskih nauka kao redovni profesor je angažovan na predmetima: Islamska dogmatika, Sufizam, Teološka epistemologija i Uporedne religije. Predavačke aktivnosti u drugim institucijama u zemlji i inostranstvu prigodice realizira na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, Filozofskom fakultetu Zagrebačkog sveučilišta i Naučno-istraživačkom institutu «Ibn Sina» u Sarajevu. Govori arapski, engleski, francuski i italijanski jezik.
B I B L I O G R A F I J A
Objavljeni članci
1. Rešid Hafizović, Fenomen nebeskog objavljenja, «Glasnik» VIS-a, V, Sarajevo 1984.
2. Rešid Hafizović, O jedinstvu objave i teološkom pluralizmu, «Glasnik» VIS-a, I, Sarajevo
1987.
3. Rešid Hafizović, Duh i narav kur'anske ideje povijesti, «Glasnik» VIS-a, II, Sarajevo 1987.
4. Rešid Hafizović, Načela islamskog religijskog morala, Zbornik radova FIN-a, II, Sarajevo
1987.
5. Rešid Hafizović, Creatio ex nihilo u svjetlu klasične muslimanske teologije, Zbornik radova
FIN-a, III, Sarajevo 1990.
6. Rešid Hafizović, Neki temeljni naglasci u muslimanskom suvremenom mišljenju, «Glasnik»
VIS-a, IV, Sarajevo 1990.
7. Rešid Hafizović, Kitab – vječni znak božanske objave, «Glasnik» VIS-a, VI, Sarajevo 1991.
8. Rešid Hafizović, Neki antropološki naglasci u teologiji Ivana Goluba, u zborniku radova
Homo Imago et Amicus Dei, povodom 40 godina znanstvenog rada Ivana Goluba, profesora
na Katoličkom bogoslovnom fakultetu, «Zavod svetog Jeronima», Roma 1991.
9. Rešid Hafizović, Ibn ‘Arebijeva teorija spoznaje, POF, 42-43/1992-93, Orijentalni institut,
Sarajevo 1993.
10. Rešid Hafizović, Temeljni metafizički simbolizam u mišljenju Frithjofa Schuona,
pogovor autorovoj knjizi Dimenzije islama, Aman-Sarajevo 1986.
11. Rešid Hafizović, Mikrokozmička dimenzija Tawhida u šiijskoj duhovnosti, Zbornik radova
FIN-a, V, Sarajevo 1996.
12. Rešid Hafizović, Duh Božiji i njegovi hijeropovijesni ritmovi, pogovor knjizi Frithjofa
Schuona «O transcendentnom jedinstvu religija», Zenica 1997.
13. Rešid Hafizović, Između tradicije i moderniteta, «Znakovi vremena», I, 1, Sarajevo, 1997.
14. Rešid Hafizović, Uzajamno priznanje islama i kršćanstva – Prvi korak prevladavanja
urocentrizma, «Znakovi vremena», I, 4, Sarajevo 1998.
15. Rešid Hafizović, Svetopovijesni standardi za dijalog unutar ibrahimovskih religijskih
tradicija, Dijalog, 4, Sarajevo 1998.
16. Rešid Hafizović, Izgledi za međumuslimanski dijalog na kraju 20. stoljeća, «Znakovi
vremena», I,2, Sarajevo 1997.
17. Rešid Hafizović, Ibn ‘Arabi – mislilac Istoka i Zapada, «Znakovi vremena», I,5, Sarajevo
1999.
18. Rešid Hafizović, Al-Gazalijeva ezoterijska egzegeza, «Znakovi vremena», III, 9-10, Sarajevo
2000.
19. Rešid Hafizović, Mulla Sadra i temeljne ideje njegova filozofskog mišljenja, pogovor
Fazlu Rahmanovoj knjizi Filozofija Mulla Sadra Širazija, Institut »Ibn Sina», Sarajevo 2001.
20. Rešid Hafizović, Današnje čitanje Ibn Haldunove filozofije povijesti, «Znakovi
vremena», IV, 11, Sarajevo 2001.
21. Rešid Hafizović, ‘Arif – svjetlosni čovjek kao tekija i grad Božiji u nama, Zbornik radova FINa, 7, Sarajevo 2001.
22. Rešid Hafizović, Biti šiija – biti musliman na drugi način, «Znakovi vremena», IV, 12,
Sarajevo 2001.
23. Rešid Hafizović, Tolerancija i kultura dijaloga u perspektivama islama, «Znakovi vremena»,
III, 9-10, Sarajevo 2000.
24. Rešid Hafizović, Corbinova anti/filozofija anti/historije, pogovor Corbinovoj knjizi Islam u
Iranu I-IV, Sarajevo 2000.
25. Rešid Hafizović, Filozofija egzila, pogovor Corbinovoj knjizi Islamska filozofija u Iranu –
XVII i XVIII stoljeće, Sarajevo 2002.
26. Rešid Hafizović, Sophia perennis – vječna mudrost vječne religije, pogovor knjizi N.
Kahterana Perenijalna filozofija (Sophia perennis) u mišljenju Rene Guenona, Frithjofa
Schuona i Seyyeda Hosseina Nasra, «El-Qalem», Sarajevo 2002.
27. Rešid Hafizović, U povodu 11. septembra, pogovor knjizi Seyyeda Hosseina Nasra Srce
islama, «El-Qalem», Sarajevo 2000.
28. Rešid Hafizović, Sohravardi i išraqi škola sufizma, «Znakovi vremena», V,17, Sarajevo
2002.
29. Rešid Hafizović, Temeljni sufijski nauk Farid al-Din ‘Attara, ‘Živa baština’, br. 9,
Mostar, 2018.
30. Rešid Hafizović, Ideja religije Ljubavi u poeziji Hafiza Širazija, ‘Živa
baština’, br. 10, Mostar, 2018.
31. Rešid Hafizović, Jezik Rumijeve duše, ‘Živa baština’, br. 12,
Mostar, 2018.
32. Rešid Hafizović, Ljubav u filozofsko-sufijskom diskursu, ‘Živa baština’, br. 13, Mostar,
2018.
33. Rešid Hafizović, „Stvaralačka imaginacija – ‘nebeska zemlja simbola’, ‘Živa Baština’ br. 14,
Mostar, 2018.
34. Rešid Hafizović, Bošnjakova kušnja metafizičke osame, Pogovor prijevodu djela Risala alyaqin autora Abdullah-efendije Bošnjaka, Mostar, 2019.
35. Rešid Hafizović, „Samo kompetentno znanje je funkcionalno znanje“, Zbornik radova
FMON-a: Značaj nauke/znanosti u razvoju funkcionalnih znanja i vještina učenika i
studenata, Mostar-Sarajevo, 2021, 49-61.
36. Rešid Hafizović, „Žena u Ibn ‘Arabijevom sufijskom diskursu“, Kelamu'l šifa’, br. 58-
59-60, Kaćuni, 2021, 64-68.
37. Rešid Hafizović, „Ibn Hanbel i njegova teološka misao“, Pogovor knjizi A. Silajdžića i S.
Beglerovića, Akaidsko učenje Imama Ibn Hanbela, ‘El-Kalem, Sarajevo, 2021, 87-97.
Članci na engleskom jeziku
1. Rešid Hafizović, ‘Arif – The Illuminated as Tekke and City of God Within Us, ‘Journal of
the Muhyiddin Ibn ‘Arabi Society’, vol. XXXIV, Oxford, 2003, (83-101).
2. Rešid Hafizović, Prikaz knjige H.T. Norrisa, Popular Sufism in Eastern Europe: Sufi
brotherhoods and the Dialogue with Christianity and ‘Heterodoxy’, London-New York,
Routlege, 2006, objavljen u časopisu ’Islamic Studies’, vol. 47, Islamabad, 2008 (269273).
3. Rešid Hafizović, A Bosnian Commentator on the Fusus al-hikam, ‘Journal of the Muhyiddin
Ibn ‘Arabi Society’, vol. 47, Oxford, 2010 (87-107).
4. Rešid Hafizović, The Ta’wil of the Sacred Text and Ta’wil of the Soul According to the
Hermeneutic Formula of ‘Ala’ al-Dawlah al-Simnani, Philosophia Islamica, vol. 1, ‘The
Journal of the International Society for Islamic Philosophy’, Tehran, 2010, (103-112).
Članci na njemačkom jeziku
1. Rešid Hafizović, Die Sprache der Theologie und die Sprache des Glaubens, u zborniku
radova ‘Der stets größere Gott’ – Gottesvorstellungen in Christentum und Islam, Verlag
Friedrich Pustet, Regensburg, 2012, (23-42).
Objavljene autorske knjige
1. Rešid Hafizović, Fusus al-hikam, prijevod sa arapskog izvornika i komentar, «Bemustª,
Zagreb 1995, (392 s.) Sadržaj knjige je podijeljen u 27 poglavlja ili logosa od kojih svaki
predstavlja jednu perspektivu ili jedan profil neiscrpne božanske objave. U povijesti
sufizma ovo djelo predstavlja vrelo sufijske gnoze par excellence, čiji sadržaj normira
sve temeljne ideje sufijske literature kao takve.
2. Rešid Hafizović, Filozofsko-teološko učenje o Logosu, «Bemust», Zagreb 1995. (219 s.).
Riječ je o doktorskoj disertaciji odbranjenoj na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1993.
U njoj se bitno raspravlja Ibn ‘Arabijevo učenje o Logosu kroz metafizičku,
ontološku, antropološku, gnoseološku i eshatološku perspektivu, ali knjiga također nudi
i cjelovit pogled na Ibn ‘Arabijevo nesvakidašnje duhovno zdanje.
3. Rešid Hafizović, Teološki traktati I – O načelima islamske vjere, «Bemust», Sarajevo
1996, (266 s.) U knjizi se raspravlja o šest temeljnih načela islamske vjere ili
sadržaj tradicionalnog obrasca islamske vjere iz perspektive klasične i moderne
muslimanske teologije. Bitne cjeline knjige su prepoznatljive u poglavljima o
religijskoj metafizici, ontologiji, profetologiji, angelologiji, antropologiji, eshatologiji i
teodiceji.
4. Rešid Hafizović, Znakovi šiijske duhovnosti, «Bosanska knjiga», Sarajevo 1997, (195
s.) Ova knjiga raspravlja tzv. interpretativni obrazac šiijskog vjerovanja i mišljenja u
svjetlu mjerodavnih i smjerodavnih podataka šiijskog klasičnog i modernog mišljenja.
Ključne cjeline su smirene u poglavljima: Tawhid, Ta’wil, Risalet, ‘Adl, Ma’ad i Jihad
ili šiijska metafizika, hermeneutika svete Knjige, poslanička filozofija šiizma, filozofija
božanske pravde, imamologija i filozofija duhovne institucije Jihada ili svakidašnjeg
hermeneutičkog istrajavanja na stazi božanske Mudrosti.
5. Rešid Hafizović, Temeljni tokovi sufizma, «Bemust», Sarajevo 1999, (473 s.) Ova
opsežna knjiga razmatra složeni duhovni fenomen sufizma ili ezoterijske tradicije
islama ili duhovnog islama par excellence. Sadržaj knjige se iscrpljuje u predstavljanju
povijesti najranijih vrela sufijske literature, povijesti temeljnih ideja sufizma, škola
sufizma, temeljnih traktata sufizma i osnovnih vjerodostojnih tarikata ili duhovnih
bratstava institucionaliziranoga sufizma.
6. Rešid Hafizović, Muslimani u dijalogu sa drugima i sa sobom – svetopovijesne i
hijeropovijesne paradigme, «El-Qalem», Sarajevo 2002, (351 s.) Knjigu je nagradilo
Udruženje izdavača BiH nagradom «najbolji autor za 2002.ª Ova knjiga se inače bavi
donekle poviješću međureligijskog dijaloga, ali mnogo više zahvaća u temeljnu
problematiku interreligijskog dijaloga, raspravlja o dojakošnjim modelima
međureligijskog dijaloga, njegovim rezultatima i autorovim prijedlozima za nove i
izglednije modele međureligijskog dijalogiziranja u nas i u svijetu. U tekstu knjige je
zastupljeno komparativno motrenje ovoga pitanja, a posebne cjeline su posvećene i što
hitnijoj potrebi otvaranja međumuslimanskog dijaloga.
7. Rešid Hafizović, Ljudsko lice u ogledalu sufijske literature, dvojezično objavljena
knjiga: bosansko-engleski tekst, Institut Ibn Sina u Sarajevu, Sarajevo, 2005. Knjiga je
nagrađena nagradom ‘Al-Farabi Award’ u Teheranu 2009. Kao najbolja inostrana
knjiga u polju humanističkih nauka. Rešid Hafizović je nagrađen kao treći strani autor
na ovom velikom međunarodnom festivalu knjige u Islamskoj republici Iran.
8. Rešid Hafizović, Suštinsko čitanje Ibn ‘Arabijeva Fususa kroz komentar Abdulaha
Bošnjaka, dvojezično objavljena knjiga: bosansko-engleski tekst, Institut Ibn Sina u
Sarajevu, 2013. Knjiga je nastala kao završna studija na tekst Komentara Abdullahefendije Bošnjaka na Ibn ‘Arabijev Fusus al-hikam pod naslovom Dragulji poslaničke
mudrosti. Prevodilac Rešid Hafizović je, naime, preveo rukopisni autograph Abdullahefendije Bošnjaka sa arapskog na bosanski (329 folija), što je u prijevodu na bosanski
jezik iznosilo 2000 stranica.
9. Rešid Hafizović, Stubovi islama i džihad, ‘Connectum’, Sarajevo, 2016. Knjiga nudi
najnoviju sustavnu teološku analizu stubova islama i džihada.
10. Rešid Hafizović, Spoznaja – prva vrijednost islama, prilog spoznajnoj teoriji u islamu,
Institut Ibn Sina u Sarajevu, Sarajevo, 2017. Knjiga raspravlja o temeljnim temama iz
teološke epistemologije islama.
11. Rešid Hafizović, Islam u kulturnom identitetu Europe, Institut Ibn Sina u Sarajevu,
Sarajevo, 2018. Dijelovi knjige su ‘feljtonizirani’ u dnevnom listu ‘Oslobođenje’ tokom
2018. Knjiga raspravlja o prisutnosti islamskih vrijednosti na tlu Europe od vremena
španskog halifata do danas, kao i o izazovima pred kojima se nalaze rečene vrijednosti
i sami muslimani u kontekstu golemog migracijskog vala u Europi i na Zapadu.
12. Uskoro: Leksikon teoloških, filozofskih i sufijskih pojmova (oko 1000 stranica).
Objavljene prevedene knjige
1. Ibn ‘Arabi, Fusus al-hikam, prijevod sa arapskog na bosanski R. Hafizović, «Bemustª,
Zagreb 1995.
2. Frithjof Schuon, Dimenzije islama, prijevod sa engleskog na bosanski R. Hafizović, «elQalem», Aman-Sarajevo 1995.
3. Frithjof Schuon, O transcendentnom jedinstvu religija,, prijevod sa francuskog na
bosanski R. Hafizović, «Bemustª, Sarajevo 1996.
4. Toshihico Izutzu, Sufizam i taoizam, prijevod sa engleskog na bosanski R. Hafizović i E.
Karić, «Logosª, Sarajevo 1995.
5. ‘Abd al-Wahhab Boudhiba, Spolnost u islamu, prijevod sa engleskog/francuskog na
bosanski R. Hafizović i E. Karić, «Ljiljanª, Ljubljana 1994.
6. Henry Corbin, Islam u Iranu, I-IV (2000 stranica), prijevod sa francuskog na bosanski R.
Hafizović, «Bemustª, Sarajevo 2001.
7. Fazlu Rahman, Filozofija Mulla Sadra Širazija, prijevod sa engleskog na bosanski R.
Hafizović, Institut Ibn Sina, Sarajevo 2001.
8. Edward W. Said, Orijentalizam – zapadnjačko poimanje Orijenta, prijevod sa engleskog na
bosanski R. Hafizović, «Svjetlostª, Sarajevo 1999.
9. Henry Corbin, Iranska islamska filozofija – XVII i XVIII stoljeća, prijevod sa francuskog na
bosanski R. Hafizović, Institut Ibn Sina, Sarajevo 2002.
10. Henry Corbin, Svjetlosni čovjek u iranskom sufizmu, prijevod sa francuskog na bosanski R.
Hafizović, Institut Ibn Sina, Sarajevo 2003.
11. Henry Corbin, Ibn Sina i vizionarsko kazivanje, prijevod sa francuskog na bosanski R.
Hafizović, Institut Ibn Sina, Sarajevo, 2009.
12. Catherine L. Albanese, Amerika – religije i religija, sa engleskog na bosanski Rešid Hafizović
i Enes Karić, Sarajevo 2004.
13. William C. Chittick, Sufijski put Ljubavi – Rumijeva duhovna učenja, prijevod s engleskog
na bosanski R. Hafizović, Institut Ibn Sina, Sarajevo, 2005. godine.
14. Shihabuddin Yahya Suhrawardi al-Maqtul, Orijentalna mudrost – Teozofija svjetlosti,
prijevod al-Suhrawardijeva djela al-Hikma al-mashriqiyya s arapskog na bosanski jezik,
prevodilac R. Hafizović, Institut Ibn Sina, Sarajevo, 2011.
15. Seyyed Hossein Nasr, Muhammed – čovjek Božiji, prijevod s engleskog na bosanski R.
Hafizović, Institut Ibn Sina, Sarajevo, 2007.
16. Annemarie Schimmel, Kaligrafija i islamska kultura, prijevod s engleskog na bosanski R.
Hafizović, Institut Ibn Sina, Sarajevo, 2014.
17. Prvi prijevod Biblije Staroga i Novoga zavjeta na bosanski jezik, Rešid Hafizović je
sudjelovao u međunarodnom timu prevodilaca u svojstvu teološkog redaktora, Sarajevo,
2013.
18. Abdullah-efendija Bošnjak, Dragulji poslaničke mudrosti, I-IV (2000 stranica), prijevod
s arapskog rukopisa na bosanski jezik R. Hafizović, Institut Ibn Sina, Sarajevo, 2008-2011.
19. William C. Chittick, Sufijski put spoznaje – Ibn ‘Arabijeva metafizika imaginacije,
prijevod s engleskog na bosanski R. Hafizović, Institut Ibn Sina, Sarajevo, 2021. Knjiga je
dobila nagradu Udruženja pisaca BiH kao ‘najbolji izdavački poduhvat’ u 2021. godini.
Ažurirano: 12. 02.2022
akademik Enes Karić
(Biografija i izbor iz bibliografije)
Enes Karić je rođen 16. maja 1958. (otac Emin, majka Sabiha, Višnjevo, Travnik, Bosna i Hercegovina). Osmogodišnju osnovnu školu je završio 1973. u Han-Biloj (Travnik). Srednju (petogodišnju) Gazi Husrev-begovu medresu završio je u Sarajevu 1978., a potom se iste godine upisao na Fakultet političkih nauka i Fakultet islamskih nauka u Sarajevu. Na Fakultetu islamskih nauka diplomirao je 1981., a na Fakultetu političkih nauka 1982. godine.
Postdiplomski studij iz filozofije upisao je na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu i magistrirao 1986. (rad se bavio odnosom grčke i islamske filozofije u enciklopediji Ihvanus-Safa).
Doktorirao je 1989. godine na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu (tema: Hermeneutički /tefsirski/ problemi prevođenja Kur’ana na srpskohrvatski jezik).
Na Fakultetu islamskih nauka izabran je za asistenta 1981. godine na predmetu tefsir (tumačenje Kur’ana). Godine 1986. izabran je za predavača na istom predmetu, a potom 1989. i za docenta. Godine 1991. biran je za vanrednog profesora tefsira. Godine 1999. biran je u zvanje redovnog profesora na Fakultetu islamskih nauka, na predmetu tumačenje Kurʼana (tefsir).
U periodu 1976. – 1977. bio je glavni i odgovorni urednik Zemzema, zatim 1989. – 1990. glavni i odgovorni urednik Islamske misli. Bio je član redakcija mnogih časopisa, npr. Zbornika Fakulteta islamskih nauka, Muslimanskoga glasa i Ljiljana. Bio je glavni i odgovorni urednik Zbornika Fakulteta islamskih nauka, također bio glavni urednik časopisa Anali Gazi Husrevbegove biblioteke.
U periodu od 1984. godine objavljivao je rasprave, prijevode (sa arapskog i engleskog), eseje, polemike i prikaze knjiga u sljedećim sarajevskim, zagrebačkim i beogradskim listovima i časopisima: Islamska misao, Dijalog, Život, Kulturni radnik,
Filozofska istraživanja, Kulture istoka, Znakovi vremena, Glasnik VIS-a (Glasnik Rijaseta Islamske zajednice), Takvim, Lica, Izraz, Muallim, Oslobođenje, Dnevni Avaz, Erazmus, Slovo…
Boravio je više puta na specijalizacijama na univerzitetu Al-Azhar, Kairskom univerzitetu, zatim na univerzitetu Yale (SAD) i Oxford (Vel. Britanija).
Godine 2002. proveo je ljetnji semestar na Fullbrightovoj stipendiji na univerzitetu u Kaliforniji, Santa Barbara (UCSB).
Član je savjeta Fondacije za očuvanje rukopisnog nasljeđa islama (Al-Furqan), koju je osnovao Ahmed Zeki Yamani 1991. godine u Londonu. Član je savjeta časopisa Islamic Studies (Pakistan), kao i savjeta časopisa American Journal of Social Sciences (Herndon, USA). Akrivni je član Kraljevske akademije nauka Aalu l-Bayt u Ammanu, Jordan.
U periodu 1994.-1996. bio je ministar za obrazovanje, nauku, kulturu i sport u Vladi Republike /i Federacije/ Bosne i Hercegovine čiji je predsjednik bio Haris Silajdžić.
Enes Karić je učestvovao na mnogim simpozijima posvećenim filozofiji, hermeneutičkim /tefsirskim/ istraživanjima, povijesti tumačenja svetih tekstova (a posebno Kur'ana), globalizaciji, i sl. u Tunisu (1997.), Parizu (1997.), Leidenu (1998.), Hannoveru (2000.), Rijadu (2001.), Cambridgeu (1997.), Tokiju (1999.), Grazu (2000.), Yale University (New Haven), februar 2008., Boston University, februar 2008. itd. Karićeva studija pod naslovom Historijsko-civilizacijski značaj mističnog tumačenja Kur’ana (The Significance of Sufism in the History of Islamic Civilization: Its place and Value in the Universal and Perennial Process of Spiritual Inquiry) je odabrana u programima UNESCO-a i objavljena u posebnim izdanjima posvećenim različitim aspektima islamske kulture (The Various Aspects of Islamic Culture).
Obavio je i objavio više intervjua sa poznatim profesorima islamskih nauka kao što su Seyyed Hossein Nasr, Annemarie Schimmel, Abdelwahab Bouhdiba, Abdulhakim Murad, itd. Obavio je i intervju sa kraljem Maroka Hasanom II.
Bio je predsjednik Upravnog odbora Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu u periodu 2000.- 2004.. Bio je povremeni saradnik na postdiplomskim studijama na Fakultetu političkih nauka, te Filozofskom i Pravnom fakultetu Univerziteta u
Sarajevu.
Akademske 2002-2003. kao i akademske 2003.- 2004. predavao je predmet “Kultura islama“ na Univerzitetu u Ljubljani (Republika Slovenija). Dana 2. oktobra 2003. godine izabran za dekana Fakulteta islamskih nauka. Tu dužnost obavljao do 2.
oktobra 2007. godine.
U akademskoj 2008.-2009. godini bio je profesor na Ludwig Maximilian univerzitetu u Minhenu (islamske, arapske i jevrejske studije).
Preveo je Kur'an na bosanski jezik i objavio ga u dva velika sveska (Sarajevo, 1995.). Napisao je, preveo ili priredio veliki broj knjiga s područja islamske teologije, filozofije, tumačenja Kur'ana, savremenih trendova u islamskom mišljenju, itd. Također, preveo je veliki broj knjiga sa engleskog i arapskog jezika.
U izboru objavljenih djela iz oblasti tumačenja Kur'ana, islamske filozofije, savremenih trendova u tumačenju islama i Kur'ana, ideologijskih tumačenja islama, susretima islama i Evrope, zatim promišljanja novije bosanske povijesti, itd., navodimo sljedeće:
1) Enciklopedija Ihvanus-safa, izd. Vrhovno isl. starješinstvo, Sarajevo, 1986.
2) Uvod u tefsirske znanosti, Fakultet islamskih nauka, Sarajevo, 1986.
3) Hermeneutika Kur’ana, izd. ”Filozofska istraživanja”, Hrvatsko filozofsko društvo,
Zagreb, 1990.
4) Tefsir (prošireno izd. ”Uvoda u tefsirsku nauku”), izd. Bosanska knjiga, Sarajevo,
1995. godine.
5) Bosna sjete i zaborava (zbirka eseja), izd. Durieux, Zagreb, 1997. godine.
6) Eseji od Bosne, izd. ”Sejtarija”, Sarajevo, 1999. Eseji o duhovnoj Bosni napisani u
periodu 1996. – 1999.
7) Essays (on behalf) of Bosnia, izd. El-Kalem, Sarajevo, 2000.
8) Bošnjačka ideja (u saradnji sa Šaćirom Filandrom) izd. ”Globus”, Zagreb, 2002.
9) The Bosniac Idea, izd. «Globus», Zagreb, 2004.
10) Essays on our European never-never land, izd. «OKO», Sarajevo, 2004.
11) Maqalat Busniyyah (َمقَاالَت بوسنِيَّة), izd. El-Kalem, Sarajevo, 2004.
12) Prilozi za povijest islamskog mišljenja u Bosni i Hercegovini u XX. stoljeću, izd.
El-Kalem, Sarajevo, 2004.
13) Eseji o nedođinu, izd. Šahinpašić, Sarajevo, 2004.
14) Kako tumačiti Kur'an, izd. Tugra, Sarajevo, 2005.
15) Mehmed Džemaludin Čaušević, izd. Dobra knjiga, Sarajevo, 2008.
16) Dželaludin as-Suyuti, život i komentatorsko djelo, izd. El-Kalem, Sarajevo, 2009.
17) Prijevod Kur’ana na bosanski, komentatorske bilješke i pogovor, izd. Bosanska
knjiga, Sarajevo, 1995.
18) Politička i ideologijska tumačenja Kur’ana i islama (hrestomatija tekstova), izd.
Kulturni radnik, Zagreb, 1990.
19) Kur’an u savremenom dobu (hrestomatija tekstova), izd. Svjetlost, Sarajevo, 1991.
20) Tumačenje Kur'ana i ideologije XX stoljeća, izd. ”Bemust”, Sarajevo, 2002.
21) Ljudska prava u kontekstu islamsko-zapadne debate, izd. ”Pravni centar”, Sarajevo,
1996.
22) Ihvanus-safa, Rasprava čovjeka sa životinjama (prijevod s arapskog i
predgovor), izd. ”El-Kalem”, Sarajevo, 1991.
23) Islamski fundamentalizam – šta je to? (hrestomatija priređena u saradnji sa
Nusretom Čančarom), izd. Mešihat Islamske zajednice, Sarajevo, 1990.
24) S. M. H. Tabatabai, Kur’an u islamu (prijevod s arapskog urađen u saradnji sa
Nusretom Čančarom ), izd. Kulturno odjeljenje ambasade Islamske Republike Iran,
Beograd, 1991.
25) Seyyed Hossein Nasr, Susret čovjeka i prirode (prijevod s engleskog ), izd.
Svjetlost, Sarajevo, 1992., drugo izdanje ”El-Kalem’, 2001.,
26) Abdel-Wahab Bouhdiba, Vrt milovanja (izvorni naslov Sexuality in Islam,
Seksualnost u islamu) (prijevod s engleskog u saradnji s Rešidom Hafizovićem), izd.
Ljiljan, 1994.
27) El-Ghazali, Niša svjetlosti (prijevod s arapskog), izd. Mešihat Islamske zajednice u
Zagrebu, Zagreb, 1995.
6
28) El-Ghazali, Znamenja u Allahovim stvorenjima (prijevod s arapskog), izd.
”Ljiljan”, Sarajevo, 1994.,
29) Toshihiko Izutsu, Sufizam i taoizam (prijevod s engleskog u saradnji sa Rešidom
Hafizovićem), izd. Logos, Sarajevo-Publishing, Sarajevo, 1995.
30) Knud Holmboe, U susret Omeru Muhtaru (prijevod s engleskog ), izd. ”Bemust”,
Sarajevo, 1996.
31) Kur’an u savremenom dobu, I – II, (hrestomatija tekstova), izd. ”Bosanski
Kulturni Centar” i ”El-Kalem”, Sarajevo 1998. godine.
32) Semantika Kur'ana (hrestomatija tekstova), izd. ”Bemust”, Sarajevo 1999.
33) Šerijatsko pravo u savremenim društvima, priredili Fikret Karčić i Enes Karić, izd.
”Pravni centar”, Fond otvoreno društvo BiH, Sarajevo, 1998.
34) Robert Irwin, Hiljadu i jedna noć na Zapadu, izd. ”Ljiljan”, Sarajevo, 1999.
godine.
34) Zapad i islam, ka dijalogu, zbornik predavanja priredio Ekmeleddin Ihsanoglu,
preveli s engleskog Enes Karić i Ahmet Alibašić, izd. ”el-Kalem”, Sarajevo, 2001.
godine.
35) Bernard Lewis, Kulture u konfliktu, izd. ”Ljiljan”, Sarajevo, 2002. godine.
36) Norman Cigar, Uloga srpskih orijentalista u opravdanju genocida nad
muslimanima Balkana, Sarajevo, 2000. godine.
37) Ebu Hamid El-Gazali, Savjeti vlastima, izd. El-Kalem, Sarajevo, 2001. godine.
37) Malise Ruthven, Islam, Sarajevo, 2002.
38) Izabrana djela Mehmeda Handžića I – VI, u saradnji sa Esadom Durakovićem, izd.
Ogledalo, Sarajevo, 2000.
39) Reis Džemaluddin Čaušević, prosvjetitelj i reformator, I-II, (u saradnji sa Mujom
Demirovićem, izd. ”Ljiljana”, Sarajevo, 2002.
40) Bosanske muslimanske rasprave, (u sedam knjiga), izd. izdavačke kuće ”Sedam”,
Sarajevo, 2003.
41) Annemarie Schimmel, Džibrilovo krilo (prevod), El-Kalem, Sarajevo, 2003.
42) Rahman Fazlur, Glavne teme Kur'ana (prevod), CNS, Sarajevo, 2011.
43) Franz Rosenthal, Trijumfalno znanje: koncept znanja u srednjovjekovnom islamu
(prevod), CNS, 2020.
44) Ulrich Rudolph, El-Maturidi i razvoj sunijske teologije u Semerkandu (prevod i
priprema), CNS, Sarajevo, 2020.
45) Toshihiko Izutsu, Bog i čovjek u Kur'anu: semantika kur'anskog
Weltanschauunga, CNS, Sarajevo, 2019.
46) Islamofobija: pojam, pojava, odgovor, prir. s drugima, CNS, Sarajevo, 2014.
47) Enes Karić, Tradicionalna Bosna: islamske teološke, filozofske i logiče studije,
CNS, Sarajevo, 2016.
Ograničimo li se na književni učinak, treba izdvojiti sljedeće romane, dnevnike,
zapise, eseje, priče, crtice… na bosanskom, arapskom, njemačkom, slovenskom,
turskom, albanskom i engleskom:
1. Bosna sjete i zaborava, izd. Durieux, Zagreb, 1997. godine.
2. Eseji od Bosne, izd. Sejtarija, Sarajevo, 1999.
3. Essays (on behalf) of Bosnia, izd. El-Kalem, Sarajevo, 2000.
4. Essays on our European never-never land, izd. OKO, Sarajevo, 2004.
5. Maqālāt Būsniyyah (“Bosanske rasprave“ – na arapskom) izd. El-Kalem, Sarajevo, 2004.
6. Eseji o nedođinu, izd. Šahinpašić, Sarajevo, 2004.
Knjige putopisa i dnevnika (na bosanskom, engleskom, arapskom, njemačkom
i turskom):
1. Crni tulipan (putopis hodočasnika iz Bosne), izd. Tugra, Sarajevo, 2008.
2. Die Schwarze Tulpe (Reisenotizen eines bosnischen Mekkapilgers), na njemački prevela Saima Mirvić Rogge, Edition Avicenna, München, 2009.
3. Az-Zanbaqatu s-sawdā (na arapski preveo Subhi Wassim Tadefi), el-Kalem, Sarajevo, 2010.
4. The Black Tulip (na engleski prevela Saba Risaluddin), Connectum, Sarajevo, 2011.
5. Dönüş – Bir Hac Yolculuğu (na turski prevele Sanela i Mirela Crnovršanin), Erdem, Istanbul, 2017.
6. Minhenska godina, Dobra knjiga, Sarajevo, 2012.
Knjige priča:
1. Priče od sjene, Connectum, Sarajevo, 2015.
2. Sa struna vremena, Dobra knjiga, Sarajevo, 2019.
Romani (na bosanskom, albanskom, slovenačkom, turskom i njemačkom):
1. Pjesme divljih ptica, Tugra, Sarajevo, 2009.
2. Këngët e zogjve të egër (prijevod na albanski na Kosovu: Musli Imeri i Xhabir Hamiti), izd. Drita, Gjilan, 2010.
3. Pesmi divjih ptic (prijevod na slovenski: Andrej Jaklič), Študentska založba, Ljubljana, 2011.
4. Këngët e zogjve të egër (prijevod na albanski u Albaniji: Ben Andoni), izd. Poeteka, Tirana, 2014.
5. Jevrejsko groblje, Tugra, Sarajevo, 2011.
6. Slučajno čovjek, Tugra, Sarajevo, 2013.
7. Lieder Wilder Vögel, na njemački preveo Sead Mujić, izd. Hans Schiler Verlag, Berlin, 2015.
8. Yaban Kuşlarin Șarkilari (Pjesme divljih ptica na turskom, prevela Azemina Brkan), Hece Yayinlari, Ankara, 2016.
9. Der Jüdische Friedhof (Jevrejsko groblje na njemačkom, prevela Silvia Sladić), izd. Verlag Hans Schiler, Berlin, 2016.
10.Varreza çifute, (Jevrejsko groblje na albanskom, preveo Agim Leka), izd. Logos –A, Shkup/Skoplje, 2016.
11.Boje višnje, Tugra, Sarajevo, 2016.
12.Bogovo roblje, Tugra, Sarajevo, 2020.
Književne nagrade:
Hasan Kaimija, 2010. (za Pjesme divljih ptica kao najbolji roman te godine u Bosni i
Hercegovini).
Skender Kulenović, 2013. (za Slučajno čovjek kao najbolji roman te godine u Bosni i
Hercegovini)
Mnogi eseji Enesa Karića objavljeni su na engleskom, njemačkom, arapskom, turskom,
slovenskom, albanskom…
(…)
prof. dr. Adnan Silajdžić
BIO-BIBLIOGRAFIJA
Prof. dr Adnan Silajdžić rođen je 03. februara 1958. godine, u Radovlju kod Visokog. U rodnome mjestu završio je osnovno obrazovanje, a potom upisao Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu. Nakon okončanja obrazovanja u Medresi, upisao se, kao prva generacija, na Islamski teološki fakultet (danas Fakultet islamskih nauka), da bi na njemu diplomirao 26. septembra 1981. godine. Dobivši saglasnost rektora ITF-a akademika Hamdije Ćemerlića te reisul uleme Naima-efendije Hadžiabdića i Vrhovnog islamskog starješinstva Islamske zajednice u SFRJ, aplicirao je i dobio posebno odobrenje Rimo-katoličke crkve za upis na postdiplomski studij na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, na kojemu je otpočeo studij u akademskoj 1985./1986 godini. Položivši prethodno ocjenom „izvrstan“ Opći ispit iz teologije (strogi diferancijalni ispit), kako bi stekao uslove za studij iz oblasti dogmatike, 14. novembra 1989. godine uspješno je odbranio magistarski rad naslovljen: „Naravno i nadnaravno u apologetici Đure Gračanina“, pod mentorstvom red. prof. dr Bonaventure Dude. To je ujedno bio prvi slučaj da muslimanski teolog iz Bosne magistrira iz oblasti kršćanske dogmatike.
Ponovno uz saglasnost rektora Islamskog teološkog fakulteta te reisul uleme i Vrhovnog islamskog starješinstva Islamske zajednice u SFRJ, dobio je stipendiju Sekretarijata za odnose sa nekršćanima (muslimanima) pri Svetoj stolici u Rimu te akademsku 1990./1991. godinu proveo na Katoličkom institutu u Parizu (Institut Catholique de Paris), specijaliziravši se u
oblasti povijesti velikih svjetskih religija (judaizam, kršćanstvo i islam). Uporedo je učio i francuski jezik u Centru za učenje francuskoga jezika na institutu „Etoile“ u Parizu (Centre de Langue et Vie Francaises).
Na dan 30. marta 1998. godine, na Filozofskome fakultetu Univerziteta u Sarajevu odbranio je doktorsku disertaciju naslovljenu: „Al-Aš'arijevo filozofsko-teološko učenje o Božijim imenima i atributima“, pod mentorstvom akademika Vladimira Premeca.
U akademskoj 1981./1982. godini izabran je, prvo, za asistenta na predmetu kiraet (pravilno učenje Kur'ana), a potom na predmetu hadis (islamska tradicija). U narednim godinama prošao je kompletnu redovnu proceduru promoviranja u viša zvanja (predavač, docent, vanredni profesor) da bi na sjednici Nastavno-naučnog vijeća Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, održanoj 23. 10. 2003. godine bio promaknut u najviše akademsko zvanje, redovni profesor u oblasti dogmatike i uporednih religija.
Angažmanom na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu dao je veliki doprinos razvoju Fakulteta ali i Islamske te šire društvene, a napose akademske zajednice, i to svojim zanstvenim, stručnim i pedagoškim radom. Posebno izdvajamo uređivanje i vođenje postdiplomskoga i doktorskoga studija (predsjednik Vijeća za postdiplomske studije), potom rad na reformi nastavnoga plana i programa sva tri ciklusa studija (predsjednik Komisije za reformu nastavnoga plana i programa), te uspostavljanje i vođenje trećega ciklusa studija (predsjednik Komisije za izradu elaborata doktorskoga studija te autor „Elaborata za pokretanje doktorskog studija iz islamskih nauka s nastavnim planom i programom“, i predsjednik Vijeća doktorskoga studija). Učestvovao je u izvođenju nastave na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, odsjek Sociologije, gdje je predavao dva predmeta: Geografija religije i Suvremene monoteističke religije. Angažiran je kao profesor mentor na izradi doktorskih disertacija na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (Republika Hrvatska) i na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Bio je Fulbrightov stipendista na Univerzitetu Santa Barbara u Kaliforniji (SAD), 2003. godine. Osim navedene stipendije, nosilac je i stipendije dobivene od Calamus Foundation. Boravio je na studijskim i istraživačkim ekskurzijama u: Kairu, Teheranu, Londonu, Parizu i dr.
Radio je kao sekretar Mešihata Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, bio je predsjednik Matičnog odbora Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“, član Etičkoga komiteta Kliničkoga centra Univerziteta u Sarajevu, predsjednik Upravnoga odbora Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, u dva mandata član Senata Univerziteta u Sarajevu (ispred Fakulteta
islamskih nauka) kada je iniciran i pokrenut postupak za punopravno pridruživanje FIN-a Univerzitetu u Sarajevu, i dr. Danas je glavni i odgovorni urednik znanstvenoga časopisa za filozofiju, religiju, znanost i društvenu praksu „Znakovi vremena“, koga izdaje Naučnoistraživački Institut „Ibn Sina“ u Sarajevu.
Autorski i tekstovi prevedeni sa arapskog, engleskog i francuskog jezika objavljivani su u sljedećim naučnim i stručnim časopisima: „Islamska misao“, „Zbornik radova Fakulteta islamskih nauka“, „Prilozi za orijentalnu filologiju“, „Anali Gazi Husrev-begove biblioteke“, „Dijalog“, „Znakovi vremena“, i dr. Pored toga, svoje autorske tekstove objavljuje u brojnim međunarodnim časopisima koji se izdaju na engleskom i francuskom jeziku.
Od autorskih knjiga izdvajamo: Četrdeset hadisa sa komentarom (1993.), Muslimani između tradicije i moderniteta (1995.), Filozofijska teologija Abu al-Hasana al-Aš'arija (1999.), Islam u otkriću kršćanske Europe (2003.), Kriza religijskog identiteta u današnjem svijetu (2004.), Muslimani u traganju za identitetom (2006.), Muslim Perceptions of other Religions (2006.),
Akaidska učenja Ebu Hanife: Hanefijska tradicija tumačenja osnova islamskog vjerovanja (2016.), Ogledi o Sunnetu i Hadisu, el-Kalem, 2019., Akaidska učenja Ibn Hanbela, el-Kalem, Sarajevo, 2021. Knjige su mu prevođene na arapski, engleski i albanski jezik.
Od prevedenih djela izdvajamo: „Risaletu fi istihsan al-hawd fi ilm al-kalam“ (Poslanica o opravdanosti nauke Kelama) od imama Abu al-Hasana al-Aš'arija (1999.), „Kitab al-Luma'“ (Bit polemike sa otpadnicima i inovatorima) od imama Abu al-Hasana al-Aš'arija (2000.), „Sadr al-Din Shirazi and His Transcendent Theosophy (Sadr al-Din Širazi i njegova Transcendentna Theozofija) od Sayyeda Hosseina Nasra (2001.).
Trenutno radi na Fakultetu islamskih nauka na Katedri za akaid (dogmatiku) i uporedne religije, u zvanju redovnoga profesora.