U okviru manifestacije “Dani džemata i džamija”, danas je u Sarajevu predstavljena knjiga “Bosanskohercegovački imami u vrijeme komunizma”, autora dr. Adisa Sultanovića.
O knjizi su, uz autora, govorili dr. Ahmet Alibašić, dr. hafiz Elvir Duranović, a promocijom je moderirao Bahrudin Čolo.
Knjiga prikazuje ustavno-normativni položaj imama u Bosni i Hercegovini od 1941 do 1971. godine, s posebnim fokusom na zakonske okvire socijalističkog sistema prema vjerskim zajednicama i odluke državnih organa koje su način utjecale na položaj imama u Bosni i Hercegovini.
– Imamo pregršt informacija i primjera iz ovog vremena, budući da je knjiga prilagođena doktorska disertacija na kojoj sam radio. Tako nudi brojne primjere koji oslikavaju vrijeme komunizma.
Predstavlja se vrijeme represije, vrijeme isljeđivanja imama samo zbog toga što su radili svoj posao, zato što su bili posvećeni svojoj časnoj imamskoj misiji – izjavio je autor.
Na pitanje da uporedi predstavljeni period i današnji, dr. Sultanović je istakao da je, unatoč evidentnim društvenim razlikama, rad u džematu ostao specifičan i izazovan, ali po drugim osnovama.
– Danas imamo relativnu slobodu za širenje okvira djelovanja kada je riječ o radu imama u džematu, dok je za vrijeme komunizma to bilo znatno teže. Dakle, sve se kontrolisalo, pa nije bilo prostora za kreativnost kakvu danas jedan imam može pokazati u svom džematu. Postoji ipak jedna interesantna činjenica, a to je da su imami u vrijeme komunizma imali socijalno osiguranje koje je plaćala država, dok danas to nije slučaj – napomenuo je Sultanović.
Dr. Elvir Duranović je, tokom svog obraćanja, podsjetio da su prije predstavljenog rada postojale tri značajne knjige koje su tematizirale djelovanje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini različitim vremenskim periodima.
U tom smislu je spomenuo knjigu dr. Adnana Jahića o Islamskoj zajednici u monarhističkoj Jugoslaviji, knjigu dr. Denisa Bećirovića o Islamskoj zajednici u AVNOJ-evskoj Bosni i Hercegovini i knjigu dr. Amira Duranovića o Islamskoj zajednici u socijalističkoj Jugoslaviji.
– Razlika je u tome što su navedene knjige napisali historičari s filozofskih fakulteta u Sarajevu i u Tuzli te su oni historiju Islamske zajednice posmatrali izvana, odnosno istraživali su kako su se ključni historijski događaji prelamali preko Islamske zajednice i kakvi su bili njeni odgovori na njih. Dr. Adis Sultanović govori o Islamskoj zajednici iznutra, kroz predstavljanje života, rada i djelovanja imama u vrijeme socijalističkog perioda – kazao je dr. Duranović.
Dr. Ahmet Alibašić je ovom prilikom govorio i iz perspektive Sultanovićevog mentora za izradu doktorske teze. Podsjetio je da je istraživanje historije vjerskih službenika, posebno imama, u ovom teškom periodu izuzetno osjetljiva, ali i važna zadaća.
– Kroz ovu knjigu, mi smo se suočili s načinom na koji smo se nosili i kako smo položili ispit koji je zaista bio težak tokom tih nekoliko teških decenija. Mislim da možemo biti ponosni, kao Fakultet islamskih nauka i kao Zajednica onim što je Adis Sultanović ovdje uspio istražiti.
S te strane, moja najtoplija preporuka, ne samo kao izvor informacija o ovoj temi nego, možda, i kao primjer drugima o tome kako se ovako osjetljivoj temi može pristupiti – ocijenio je dr. Alibašić.
Kako je to istakao sam autor, knjiga se obraća širokom sloju čitalaca – od najmlađih, s obzirom da je tematizirana i mektepska pouka, do starijih, koji se mogu identificirati s predstavljenim vremenskim kontekstom.
U konačnici, knjiga je upućena čitaocima u širem smislu, svima koji poštuju Islamsku zajednicu i imame, kao i onima koji ne poznaju dovoljno organizaciju Islamske zajednice, a zainteresovani su za pitanje odnosa prema imamima i Zajednici u predstavljenom vremenskom periodu.
