Na Fakultetu islamskih nauka danas je upriličen program povodom Dana maternjeg jezika.
Program je realizovan u dva dijela; tribine pod nazivom “Maternji jezik kao neodvojivi dio identiteta” i izložbe posvećene bosanskom jeziku i bosanskohercegovačkim književnicima.
– Kao studentu Fakulteta islamskih nauka, izuzetno mi je drago što imamo mogućnost da danas zajedno obilježimo Dan maternjeg jezika, a nadamo se da ćemo time zainteresovati posjetioce, kada je riječ o bosanskom jeziku.
Pripremili smo i jednu izložbu, uz tribinu koja je posvećena maternjem jeziku. Time želimo motivirati i druge institucije da priređuju slične programe.
Smatramo da je to izuzetno važno i nadamo se da će na našem Fakultetu u narednom periodu biti sličnih manifestacija – rekao je hafiz Zejd Špiodić, student Fakulteta islamskih nauka i koordinator ove aktivnosti.
U okviru tribine su govorili dr. Refik Bulić, Husein Hasković, dr. Džemal Latić i Amila Kahrović Posavljak.
– Pokušat ću ovim mladim ljudima skrenuti pažnju na jednu prešućenu stvar kada se govori o jeziku i književnosti, a riječ je o jezičkim politikama. Kako osvijestiti pitanje i činjenicu da je jezik jedan i politički fenomen? Kada govorimo o identitetu, ne moramo nužno uvijek misliti samo na ono što je kulturna ili tradicijska pozadina, nego i na ono što je naše aktuelno i kontinuirano političko profiliranje. Potom i ideološko, kao i sve ono što ide uz njega – rekla je Kahrović Posavljak.
Uz osvrt na pitanje o društvenoj funkciji književnosti i fenomenu angažovanosti pisaca, Kahrović Posavljak je istakla da, iako autori mogu tekstovima intervenisati u određene aspekte aktuelnog trenutka, fokus treba ostati na procesu pisanja.
– Pisac nije dnevno-politički komentator, barem je takva moja percepcija. Nije ni politički analitičar, nije desna niti lijeva ruka političkih stranaka. U tom smislu, vraćanje pisanju će vratiti i čitatelja onome što je izvorno autentično djelo.
Odnosno, ako se ozbiljnije prihvatimo onoga što što želimo biti, to jeste pisci, onda će i naši čitatelji gledati da pročitaju naše knjige, umjesto da nas “skrolaju” i pretražuju naše kolumne – pojasnila je Kahrović Posavljak.
Studenti Fakulteta islamskih nauka ovo razumijevaju kao priliku da pokažu svoj stav o maternjem jeziku, te ugoste pojedince koji iz različitih perspektiva mogu govoriti o ovom pitanju.
– Nekad smo na Fakultetu islamskih nauka imali predmet Bosanski jezik. Danas to nemamo, ali studenti ovim načinom žele pokazati da je bosanski jezik važan za njih i njihovo obrazovanje, te da ga kao takvog čuvaju – rekao je Almedin Sinanović, predsjednik Udruženja studenata Fakulteta islamskih nauka.
Od 2000. godine u svijetu se, u skladu sa zaključkom UNESCO-a, obilježava 21. februar kao Dan maternjeg jezika, koji je dio kulturnog identiteta naroda, tačka prepoznavanja, različitosti, ali i tolerancije i razumijevanja.
Briga o maternjem jeziku je način dokazivanja svijesti o vlastitom identitetu, ali i veoma osjetljivo mjesto tolerancije prema drugom i drugačijem.
