U Centralnoj džamiji u Vogošći 10. novembra je počela Katedra fikha koja će se realizirati u okviru aktivnosti “Edukacija u sarajevskim džamijama”.
Pored Katedre fikha koja će biti održavana u Vogošći i Grbavici 2, realizirat će se Katedra hadisa u Lužanima i na Ilidžii, Katedra tefsira u Istiklal džamiji i na Stupu; te “Islamske teme” u Baščaršijskoj džamiji.
Prvo predavanje u okviru Katedre fikha održao je doc. dr. Senad Ćeman, profesor na Fakultetu islamskih nauka, a govorio je o važnosti razumijevanja islamskih propisa.
– Kada govorimo o islamskom pravu, koristimo termin “fikh”, jer je pomenut u Kur’anu, u jednoj od poruka sure Et-Tewbe, gdje se ističe da u svakoj zajednici bude nekoliko pojedinaca upućenih u vjerske nauke. Uvijek je bilo muslimana u džamijama i na drugim mjestima koji žele učiti o vjeri. Ovdje je zanimljivo da Gospodar kaže da nakon što oni shvate propise trebaju opominjati svoj narod. Imate ljude koji ne znaju propise, niti razumiju vjeru, a pozivaju u vjeru. S druge strane i imate one koji su učeni i znaju propise, ali ne pozivaju – primijetio je dr. Ćeman.
Pojašnjavajući pomenuti kur’anski fragment, predavač je podsjetio na ispravan pristup znanju; od učeničkog, do učiteljskog.
– Ispravnim redoslijedom na prvo mjesto stavljamo učenje, na drugo razumijevanje, a na treće podučavanje drugih – pojasnio je.
Posmatrano sociološki, istakao je dr. Ćeman, može se govoriti o različitim kategorijama vjernika po pitanju razumijevanja vjere i govora u javnosti na osnovu tog razumijevanja.
– Kada je riječ o propisima vjere, postoje tri vrste ljudi. Prvi su oni koji nastoje živjeti u vjeri, ali nisu upoznati sa propisima, pa o njima ni ne govore drugima. Drugoj grupi pripadaju oni koji ne znaju, ali pričaju o vjeri. Treća grupa su oni koji znaju, pa po svom znanju daju tumačenje drugima – kazao je predavač.
O vjeri se, kako je naglasio profesor, uči i govori u različitim prilikama. Neke su privatne, neke obrazovne, neke pripadaju svijetu popularnih medija, a neke akademskom svijetu.
– Imamo priliku učiti propise vjere u našim porodicama gdje učimo prve sure i navikavamo se na odazivanje na vjerske obaveze. To se učenje nastavlja kroz mekteb i vjeronauku; a većini ljudi su to jedine formalne prilike za učenje o vjeri. Danas živimo u vremenu digitalizacije, pa imamo i različite prilike za učenje o vjeri mimo pomenutih, koje se različito koriste. Činjenica je i to da se u posljednje vrijeme mnogo govorilo o muslimanima i islamu u javnom prostoru; gotovo na svim svjetskim konferencijama se na neki način pomene i islam – pojasnio je dr. Ćeman, ukazujući na činjenicu da postoji interes za poznavanjem islamskih propisa, na različitim nivoima i iz različitih razloga, kako dobronamjernih, tako i manje dobronamjernih.
Poznavanje dozvoljenog i zabranjenog su imperativ muslimanu.
– Nema vjernika bez šerijata. Svi muslimani znaju šta je haram, a šta halal. Teško je naći muslimana u svijetu koji ne zna nužne vrijednosti i propise svoje vjere. To nas ne treba čuditi, jer je Poslanik a.s. poručio da su halal i haram jasni, kao što su jasni istina i neistina. Između tog dvoga su sumnjive stvari, a ko ih se ostavi, sačuvat će svoju vjeru i čast. Ovaj hadis trebamo imati na umu kada govorimo o propisima vjere – istakao je dr. Ćeman.