“Šta bi uradio poslanik Muhammed, s.a.v.s, ovdje i sada?”, naziv je javne tribine Fakulteta islamskih nauka (FIN) Univerziteta u Sarajevu, koja je održana večeras u amfiteatru ovog fakulteta.
Nakon uvodnih riječi prof. dr. Zehre Alispahić, prisutnima su se prigodno obratili muftija sarajevski prof. dr. Nedžad Grabus i dekan FIN-a prof. dr. Zuhdija Hasanović.
– Dva Poslanikova perioda života, u Mekki i Medini, stalna su inspiracija za sve generacije ljudi. Ova tema je relevantna i ona nas postavlja pred pitanje da li je Muhammed, a.s., brinuo samo o egzistencijalnom biću čovjeka ili je govorio o integralnom biću, koje je Allah stvorio. Mi idemo za Poslanikom, idemo s njim, a pitanje je možemo li ići za njegovim idejama, možemo li ih osvijestiti u našem kontekstu – kazao je muftija Grabus.
Poslanik, a.s., je poslan svima, a njegove vrijednosti je potrebno nastojati približiti, dodao je muftija.
– Potrebno je praviti razliku između njegove vjere, njegove duhovnosti i našeg učitavanja života Poslanika, ili pokušaja da mi nametnemo to što jest Poslanik. To je proces koji nije počeo s nama. Ako govorimo o Poslaniku, kao Poslaniku pravde, milosti, ljubavi, i zavrjeđuje da bude predstavljen kao neko ko širi te vrijednosti – istaknuo je muftija Grabus.
Važno je razmišljati o Poslaniku za naše vrijeme i za naš grad, poručio je, između ostalog, muftija Grabus.
– Mi nemamo dilema da li smo muslimani, da li volimo Poslanika, ali često imamo površan odnos, zaboravljajući trajnu poruku i vječne vrijednosti koje je donio. Poslanik je čovjek koji nas uči da u svojoj sredini na najbolji način pokušamo vjerovati u ono što nam je prenio, da pokušamo djelovati, a da ono što nije u našem domenu prepustimo Allahu. Ljude ne trebamo odgoniti od ideja Poslanika, činiti im pretešku ovu vjeru. Naš bi zajednički cilj trebao biti da na nivou Evrope i svijeta Poslanik bude osoba koja se ne omalovažava. To će biti jedan proces – naglasio je muftija Grabus.
Dekan Hasanović je naglasio da je cilj ove tribine bio aktualizirati brojna pitanja, među kojima je i pitanje kako je Poslanik, a.s., u nerazvijenoj sredini, uspio promijeniti ljude.
– Mi smo sljedbenici Poslanika, nama se i kroz Kur'an naređuje da ga slijedimo, da pokušavamo živjeti na njegov način, a onda iz našeg svakodnevnog života vidimo da je to naše slijeđenje vrlo reducirano i površno. Božijeg Poslanika citiramo samo u ibadetima, a ne uzimamo ga kao uzor kako srediti stanje u društvu, u porodici. Naši kolektivi nisu na razini kojom bi bio zadovoljan Poslanik, a.s. Ovo večerašnje predavanje imalo je za cilj da potakne ta razmišljanja i propitivanja – kazao je Hasanović.
Trebamo ozbiljnije i odgovornije živjeti naše živote, dodao je dekan Hasanović.
– Moramo promišljati o Poslanikovim postupcima, u porodici, društvu, zajednici, državi, moramo promišljati i o tome kako je govorio. Nešto što nam daje nadu je da je sam Poslanik od početka svoje misije, bez obzira kako teška stanja i okolnosti bile, uvijek imao snagu i viziju. Poslanik nam poručuje i da se čovjek može promijeniti, da radimo ozbiljnije i odgovornije, da mijenjamo prvo sebe, pa onda oko sebe. Ne očekujmo promjene od drugih, nego sa svoje strane uradimo koliko možemo – istaknuo je, između ostalog, Hasanović.
Nakon obraćanja, uslijedila je i diskusija.
Na Fakultetu će i u narednom periodu biti održavane tribine, na kojima će o aktuelnim temama i različitim povodima govoriti naša ulema i eminentni stručnjaci iz različitih oblasti.
