NA PRAGU PEDESET GODINA FAKULTETA ISLAMSKIH NAUKA U SARAJEVU – Prof. dr. Mustafa Hasani: Gubitak kriterija vodi u stagnaciju

PREPOROD: Uvaženi dekane Hasani, znakovito je – poput jednog ciklusa – da su proteklih godina u penziju otišli i prvi studenti koji su kasnije postali cijenjeni profesori Fakulteta islamskih nauka. I to, zapravo, ilustruje da pedeset godina nije kratak interval. Sumirate li ukratko, šta je to što posebno karakteriše taj period uzmu li se u obzir i one najteže okolnosti nastanka i djelovanja ove ustanove?

Hasani: Karakterišu ga ljudi. Sve dobro ili loše donose ljudi, i u fokusu je uvijek čovjek. Kao student Islamskog teološkog fakulteta, sjećam se koliko je sve nekada bilo skromno: profesori, kapaciteti, studenti. Kada vidim taj, materijalno, vrlo skroman početak i rezultate koji su uslijedili do danas, pred obilježavanje pola stoljeća, možemo govoriti o intenzivnom razvoju fakulteta u svim segmentima, i to samo zahvaljujući ljudima, nosiocima svih promjena.

Mi možemo biti individualno jaki, sa snažnim potencijalima, ali tek kada te razasute i skrivene potencijale uspijemo organizirati, oni postaju društveni resurs koji pomjera granice. Tada je taj resurs mjerljiv napretkom, ishodom, rezultatima. I prije i poslije toga uvijek slijedi čovjek.

To su ibadetski koraci. Ibn Tufejl u jednom svom djelu kaže da ibadet za vladara nije klanjati noćni namaz, nego donositi pravdu ljudima. To važi i za nas u institucijama. Da bismo napravili iskorake, moramo predano raditi na tome da ljudi koje primamo budu broj jedan, zatim im napraviti ambijent u kojem mogu raditi, sve to objediniti i napraviti kumulaciju energije i snage.

Za poslove biramo najbolje

Ključno je praćenje i vrednovanje rada, jer bez toga nema kontinuiteta.

Za poslove biramo najbolje u struci. Drugi aspekt je moralni integritet pojedinca, jer svaka promjena zahtijeva promjenu dotadašnje prakse i određenog komoditeta.

Civilizacijski napredak je moguć samo ako imamo profesionalce i ljude dovoljno hrabre da prave iskorake. Inače se ostvareni rezultat lahko uruši. Historija nas uči da kada ove kriterije počnemo mjeriti drugim mjerilima, “po babi i po stričevima”, a ne profesionalnošću, moralnim integritetom i posvećenošću, možemo očekivati stagnaciju.

Pedeset godina napretka je iza nas, ali to ne znači da ćemo samo zbog historije napredovati i u budućnosti. Mi smo u kontinuiranoj promjeni. Društvo se kreće tako dinamično, u neuhvatljivim pravcima, da nemamo vremena za predah.

PREPOROD: Pogledamo li poziciju koju ima Fakultet u okviru visokog obrazovanja Islamske zajednice, a potom i u okviru Univerziteta u Sarajevu, može li se kazati da je postignuta određena vrsta stabilnosti s obzirom na to da je, naprimjer, integracija u Univerzitet tekla sukcesivno te da se i nakon što je Fakultet postao punopravna članica Univerziteta moralo mnogo toga uraditi da bi se odgovorilo na niz kvantitativnih i kvalitativnih zahtjeva?

Hasani: Fakultet je svoju poziciju fundirao još 1977. i danas vrlo intenzivno, preko svojih alumnista, utječe na rad Islamske zajednice. To je najbolji pokazatelj. A ne bih govorio samo o našoj Islamskoj zajednici, već i šire. Vjerovatno ćemo iduće godine organizirati tribinu radnog naslova “Islamski teološki fakultet i njegov utjecaj na razvoj islamskih zajednica”.

“Konkretni rezultati procesa reforme već su vidljivi kroz pokretanje stručnog Studija za imamet i Seminara za imame i pomoćne muallime, kao i kroz reformu postojećeg Studija islamske teologije. Ono što je počelo kao samoevaluacijski nalaz Fakulteta, kroz preporuke, njihovo komuniciranje prema Rijasetu i uključivanje u reformski proces, pretočeno je u konkretne promjene na nivou Islamske zajednice.

I pozicija na Univerzitetu je stabilna. Ušli smo, prvo, kao pridružena, pa kao punopravna članica i participiramo u svim segmentima. Jesmo specifični u odnosu na većinu, ali nastojimo to ne isticati. Želimo participirati kao i druge organizacione jedinice: u projektima, procesima akreditacije, na međunarodnoj i domaćoj sceni. Mislim da smo svojim učešćem doprinijeli jačanju pozicije Univerziteta na svjetskoj listi. Promoviramo fakultet, odnosno Univerzitet, i na istoku i na zapadu. Naše publikacije su vrednovane, kao i učešće naših profesora.

Međutim, priroda visokog obrazovanja je sama po sebi dinamična. Po pravilima Univerziteta trebali bismo svake četiri godine raditi reviziju nastavnih planova i programa. U kojem obimu, to je drugo pitanje, ali revizija treba propitati učenje i društvene potrebe. Bilo bi antiuniverzitetski da to polje zatvorimo.

Evaluacija nije ostala na izvještaju

PREPOROD: Reforma visokog obrazovanja u Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini pred Fakultet islamskih nauka je donijela niz promjena, a one su već iscrtane pokretanjem stručnog Studija za imamet, Seminara za imame i pomoćne muallime, reforme postojećeg Studija teologije, a prethodno je završen proces izrade Standarda zanimanja i Standarda kvalifikacija. Koje su to praktične vrijednosti tih koraka?

Hasani: Unutrašnji sistem osiguranja kvaliteta Fakulteta islamskih nauka pružio je nemjerljiv doprinos u procesu reforme. Tako je u okviru evaluacije studijskih programa Fakulteta 2022. godine, među 47 preporuka, bila i preporuka da se prema osnivaču pokrene inicijativa za izradu standarda zanimanja u Islamskoj zajednici i standarda kvalifikacija koje se stiču na njenim visokoškolskim ustanovama. Na temelju te preporuke, kao i nalaza samoevaluacije o zapošljivosti naših diplomiranih studenata, Fakultet je Rijasetu uputio formalnu inicijativu za donošenje tih standarda.

Kada je 2024. godine pokrenut proces reforme visokog obrazovanja u Islamskoj zajednici, predstavnici Fakulteta, uključujući članove Odbora za osiguranje kvaliteta, uključili su se u taj proces i pružili stručnu podršku. Tako je jedna preporuka koja je nastala unutar sistema osiguranja kvaliteta Fakulteta prenesena na nivo cijele Islamske zajednice i kroz reformski proces dobila konkretnu institucionalnu primjenu. To je, rekao bih, jedan od najboljih primjera praktične vrijednosti sistema kvaliteta: evaluacija nije završila izvještajem, nego je proizvela razvojnu inicijativu koja je implementirana izvan same ustanove. Standardi zanimanja i kvalifikacija posebno su važni zato što daju odgovor na pitanje šta Islamskoj zajednici konkretno treba od određenog profila kadra i koje kompetencije osoba treba imati da bi određeno zanimanje kvalitetno obavljala. Time se stvaraju pretpostavke za bolje povezivanje obrazovanja i potreba na terenu, za jasnije definiranje ishoda i kompetencija, ali i za dugoročnije planiranje kadrova. U istom reformskom procesu otvoreno je i pitanje obrazovanja za imamski rad.

Konkretni rezultati procesa reforme već su vidljivi kroz pokretanje stručnog Studija za imamet i Seminara za imame i pomoćne muallime, kao i kroz reformu postojećeg Studija islamske teologije. Ono što je počelo kao samoevaluacijski nalaz Fakulteta, kroz preporuke, njihovo komuniciranje prema Rijasetu i uključivanje u reformski proces, pretočeno je u konkretne promjene na nivou Islamske zajednice. To je možda i najvažnija praktična vrijednost cijelog procesa: kultura kvaliteta s nivoa jedne visokoškolske ustanove počinje prerastati u osnovu za razvoj kvaliteta u visokom obrazovanju Islamske zajednice u cjelini.

Reforma nije završena

PREPOROD: Na čemu je potrebno raditi narednih godina kako bi poduzeti koraci u reformi visokog obrazovanja Islamske zajednice bili dio dugoročne vizije, a ne tek prečac i brzo rješenje?

Hasani: Reforma sada otvara nove perspektive: bolje planiranje kadrova, preciznije povezivanje broja i profila studenata sa stvarnim potrebama Islamske zajednice, razvoj cjeloživotnog obrazovanja i stručnog usavršavanja, ali i kontinuirano praćenje toga da li kvalifikacije koje stičemo zaista odgovaraju kompetencijama koje su potrebne na radnim mjestima. Za svaku reformu je važno iskustvo jer pokazuje jesmo li u fazi planiranja i projekcija kvalitetno i realno procijenili reformske procese. Na Seminar za imame i pomoćne muallime nam se niko nije prijavio. I to je iskustvo, ali ne mora ništa značiti. Ovi procesi trebaju vremena da bi ih šira javnost adekvatno percipirala. Poslije četiri godine potpune, a ne djelimične realizacije imat ćemo stvarne pokazatelje koliko je program islamske teologije opterećen, kvalitetan i realan. Potrebno je implementirati cijeli proces.

PREPOROD: Poseban napredak proteklih godina Fakultet je ostvario na polju praktične nastave za studente. O kakvim pomacima je riječ?

Hasani: Praksa se i ranije odvijala, ali pravi iskorak je nastao kada smo u kolektiv primili stručnog saradnika za imamsko-muallimsku praksu i stručnu saradnicu za metodičku nastavu. Ne radi se samo o ramazanskoj, nego o praksama tokom cijele godine. Uređenje prakse traži sistematičan rad, analize i procjene. Dobijamo povratnu informaciju s terena o tome kakva je praksa bila. Insistiranje na planu i programu koji Fakultet radi uz pomoć Uprave za vjerske poslove glede ramazanske praksenaišlo je na otpore na terenu i među studentima, jer je plan da jedan student ode u manji bh. entitet, drugi u Federaciju, treći u dijasporu.

Ali mi kao obrazovna institucija moramo realizirati svoj Plan i program, uz praćenje, evidenciju i valorizaciju cijelog procesa. Koliko god to izaziva nezadovoljstvo među studentima, ono je iz godine u godinu manje. Posebno mi je drago što posljednjih godina primjećujemo veći angažman studentica na ramazanskim praksama. Intenzivno smo razgovarali s muftijama i glavnim imamima da se nađe način da se prevaziđu problemi, jer one imaju šta ponuditi, a posljednje informacije s terena pokazuju veliko zadovoljstvo radom naših studentica.

Što se tiče metodičko-didaktičke prakse u školama, želim zahvaliti svim direktorima javnih škola, vrtića i ustanova s kojima sarađujemo na velikoj susretljivosti. Prepoznali su potrebu da i oni učestvuju u procesu obrazovanja naših studenata.

Drago mi je da su naši alumnisti, vjeroučitelji u školama i na drugim pozicijama, uključeni u edukaciju studenata.

Posljednjih godina uveli smo i obavezna studijska putovanja. Prve tri godine u BIH, a u četvrtoj izvan BIH, obično na Balkan.

Naš glavni napredak na tom polju ogleda se u sistematiziranju praktične nastave za studente, u značajnom broju ugovora s našim partnerima (škole, centri za stare osobe, djecu bez roditeljskog staranja, Vojno muftijstvo, KIM vakfi) s kojim realiziramo praktičnu nastavu, u internacionalizaciji prakse za naše studente (KIM, praksa u USA, ramazanska praksa, i općenito svako učešće u međunarodnim programima i sl.), u činjenici da se praksa veoma često odvija u javnim ustanovama a ne nužno ustanovama IZ u BIH i da studenti danas smjelije ulaze u taj prostor.

Dugoročni izazov: očuvati i snažiti kulturu kvaliteta

PREPOROD: Na koji način Fakultet osigurava kvalitet rada? Kakvi su dosadašnji rezultati (samo)evaluacije, pri čemu posebno mislimo na kvalitet nastavnog procesa i nastavničkih pristupa?

Hasani: Osiguranje kvaliteta na Fakultetu islamskih nauka danas je razvijen i institucionaliziran sistem. Njegova formalna struktura uspostavljena je 2019. godine i čine je prodekan za kvalitet, Odbor za osiguranje kvaliteta i Ured za osiguranje kvaliteta, uz učešće studenata, nastavnog i nenastavnog osoblja i tijesnu povezanost sa sistemom osiguranja kvaliteta Univerziteta u Sarajevu.

Suština djelovanja ovog sistema je u tome da ono što utvrdimo evaluacijom pokušamo pretvoriti u konkretne mjere unapređenja, a zatim provjeravamo jesu li te mjere dale rezultat. Drugim riječima, nastojimo uspostaviti kontinuirani ciklus: planiraj – realiziraj – evaluiraj – unaprijedi. To se posebno vidi u području nastavnog procesa. Fakultet provodi redovnu semestralnu evaluaciju nastave na osnovu studentskih anketa, periodičnu evaluaciju studijskih programa, te analizira uspješnost studiranja i kvalitet ispita. Rezultati su veoma ohrabrujući. Prema jednoj uporednoj analizi koju smo radili, u periodu od akademske 2020/21. do 2023/24. godine kod 16 od 17 praćenih indikatora kvaliteta nastave zabilježeno je poboljšanje.

Na Seminar za imame i pomoćne muallime nam se niko nije prijavio. I to je iskustvo, ali ne mora ništa značiti. Ovi procesi trebaju vremena da bi ih šira javnost adekvatno percipirala. Poslije četiri godine potpune, a ne djelimične realizacije imat ćemo stvarne pokazatelje koliko je program islamske teologije opterećen, kvalitetan i realan.

Posebno su značajni pokazatelji koji se odnose na nastavničke metode i aktivno uključivanje studenata. Od uvođenja redovne evaluacije nastave pa do ljetnog semestra 2023/24. godine Vijeće Fakulteta usvojilo je 32 korektivne mjere i 58 dodatnih preporuka za unapređenje nastavnog procesa, odnosno ukupno 90 mjera i preporuka. To je, po mom mišljenju, jedan od najvažnijih pokazatelja da evaluaciju ne tretiramo kao puku administrativnu obavezu. Istovremeno, u posmatranom periodu nezadovoljavajuća ocjena nastavnog rada svedena je na nulu. Od ukupno 29 članova nastavnog osoblja Fakulteta, njih 16, odnosno 55%, do sada je bilo među dobitnicima priznanja za tri najbolje ocijenjena nastavnika ili saradnika.

Fakultet je proveo dva ciklusa samoevaluacije, a posljednji Samoevaluacijski izvještaj za studijske programe prvog i drugog ciklusa, koji je pripreman od 2022. do 2025. godine, usvojili su i Vijeće Fakulteta i Senat Univerziteta u Sarajevu. On je predstavljao osnovu za ulazak Fakulteta u proces eksterne evaluacije i akreditacije studijskih programa. Posebno bih izdvojio reviziju pet studijskih programa provedenu 2024. godine, kada smo nastojali ostvariti tzv. konstruktivno poravnanje – odnosno uskladiti ono što želimo da student nauči sa sadržajem predmeta, načinom na koji ga tome podučavamo i načinom na koji provjeravamo njegovo znanje. To je važan standard savremenog visokog obrazovanja.

Kvalitet nastavnog rada nastojimo unapređivati i kroz kontinuirano stručno usavršavanje nastavnika. U proteklom periodu organizirani su seminari o inovativnim metodama rada u univerzitetskoj nastavi, usklađivanju ocjenjivanja s ishodima učenja, međunarodnom publiciranju, recenziranju i uređivanju naučnih publikacija, bibliometrijskim pokazateljima rezultata naučnog rada, kao i izazovima umjetne inteligencije.

U anketi koju je 2023. godine provela Služba za osiguranje kvaliteta Rektorata UNSA, Fakultet je zauzeo drugo mjesto na Univerzitetu po zadovoljstvu akademskog osoblja uvjetima rada, dostupnim resursima i sistemom osiguranja kvaliteta.

Samoevaluacija i sistem kvaliteta su Fakultetu omogućili da bude spreman za eksternu provjeru. Univerzitet u Sarajevu je 2024. godine dobio institucionalnu akreditaciju na pet godina, a Fakultet je ušao u prvu grupu članica Univerziteta čiji se studijski programi akreditiraju. Samoevaluacijski izvještaj Fakulteta usvojen je na Senatu UNSA u martu 2025. godine, a time su stvorene pretpostavke za eksternu evaluaciju studijskih programa koju očekujemo tokom akademske 2026/27. Najveći dugoročni izazov jeste očuvati i dalje jačati kulturu kvaliteta i spriječiti da se sistem osiguranja kvaliteta svede na formalno ispunjavanje procedura.

PREPOROD: Šta se tokom prethodnih godina promijenilo ili zadržalo kada je riječ o poziciji Fakulteta na međunarodnoj sceni?

Hasani: Međunarodna saradnja na FIN-U organizirana je kroz funkciju prodekana za međunarodnu saradnju, u punom kapacitetu uspostavljenu 2019. godine, uz podršku nastavnog i administrativnog osoblja te Službe za međunarodnu saradnju Univerziteta u Sarajevu. Paralelno s institucionalnim jačanjem ovog resora, unapređivane su administrativne procedure, posebno u oblasti mobilnosti studenata i nastavnog osoblja te uspostavljanja bilateralnih sporazuma sa strateškim partnerima. U saradnji s Islamskom zajednicom u Bosni i Hercegovini i Univerzitetom u Sarajevu, kao i samostalno, Fakultet je učestvovao u organizaciji i realizaciji brojnih međunarodnih naučnih skupova i istraživačkih projekata. Ti skupovi okupili su stručnjake iz oblasti islamskih studija i srodnih disciplina iz Bosne i Hercegovine, regiona i svijeta.

Erasmus+ predstavlja jedan od ključnih instrumenata internacionalizacije Fakulteta, omogućavajući razmjenu studenata, nastavnog i administrativnog osoblja. Fakultet je, samostalno i uz podršku Univerziteta u Sarajevu, razvio mrežu partnerskih ustanova u Sloveniji, Austriji, Njemačkoj, Belgiji, Holandiji, Finskoj, Sjevernoj Makedoniji, Poljskoj, Slovačkoj, Češkoj i Turskoj. Tokom protekle decenije zabilježen je rast dolazne i odlazne mobilnosti, uz unapređenje protokola razmjene, usklađivanje studijskih planova i priznavanje ECTS bodova. Time su stvoreni kvalitetniji uvjeti za međunarodno akademsko iskustvo studenata i nastavnog osoblja.

Angažman gostujućih lektora za arapski, engleski i njemački jezik doprinio je razvoju jezičkih kompetencija, unapređenju nastave i jačanju interkulturalnog razumijevanja. Posebna pažnja posvećena je arapskom jeziku zbog njegovog značaja za proučavanje temeljnih islamskih izvora i nauka.

Kulturni centar „Kralj Fahd“u Sarajevu od 2017. godine svake godine organizira intenzivni kurs arapskog jezika za studente prve godine Fakulteta. Od 2024. sličan program za studente Teološkog programa realizira se u saradnji s Islamskim kulturnim centrom „Šejh Abdullah bin Zajed Al Mahmoud“u Dohi, uz podršku Ministarstva vakufa i vjerskih poslova Katara. Na osnovu sporazuma između Univerziteta u Sarajevu i Univerziteta u Kataru iz 2016. godine, jedan ili dva studenta FIN-A godišnje imaju mogućnost provesti dva semestra na usavršavanju arapskog jezika u Centru za arapski jezik Katarskog univerziteta. Dodatne mogućnosti usavršavanja pružene su i kroz ljetne škole arapskog jezika u Istanbulu i Bursi, organizirane uz podršku Fondacije Hayrat 2023. i 2024. godine.

Međunarodnoj afirmaciji Fakulteta doprinijeli su i zapaženi nastupi Debatnog tima FIN-A na takmičenjima na arapskom jeziku u Istanbulu 2022. i 2025. te Dohi 2024. godine i Uzbekistanu ove 2026. godine. Studenti su pokazali odgovornost i posvećenost te ostvarili zapažene rezultate kada im se obezbijede adekvatni uvjeti za pripreme i daju prilike da se pokažu. To su potvrdili prvim mjestom na ISESCO-VOM takmičenju za kreativno izražavanje na arapskom jeziku – maj-august 2020.

Predstavnici Fakulteta ostvarili su i zvanične posjete srodnim obrazovnim i kulturnim ustanovama u Maleziji (2017), Maroku (2019), Turskoj, Kataru, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i na Kosovu (2025).

Na međunarodnoj sceni postoji interes da s nama organiziraju konferencije i naučne događaje. Georgetown University je ove godine organizirao konferenciju “Building Bridges”, ponovo došavši da radi s nama. U suorganizaciji s Upravom za obrazovanje i nauku Rijaseta organiziran je naučni skup o visokom islamskom obrazovanju na Balkanu. Posebno mjesto zauzima međunarodni projekat RESILIENCE, koji se realizira u okviru EU programa Horizon 2020, u kojem Fakultet ima vodeću ulogu i predstavlja Univerzitet u Sarajevu. Prošle godine smo, zahvaljujući saradnji s kolegama s Univerziteta u Fribourgu objavili publikaciju o profesionalizaciji islamskog dušebrižništva na temelju švicarskog i bosanskog iskustva, na čemu se radilo gotovo dvije godine.

Organizatori smo i naučnog skupa „Trendovi u visokom obrazovanju i jačanju nastavne i naučnoistraživačke saradnje između Univerziteta u Sarajevu i Shenandoah univerziteta (SAD)“2023. godine, a bili smo učesnici i međunarodnog Barzinji COIL projekta „Interkulturalne i interreligijske vrijednosti na nastavničkim studijskim programima u BIH i SAD-U“. Nedavno smo s Univerzitetom u Galwayu, Centrom za pravo, religiju i društvo, organizirali dvodnevnu međunarodnu konferenciju o temi “Muslimani i ostvarivanje njihovih prava na Balkanu: Historijske putanje, pravni pluralizam i savremeni izazovi”.

PREPOROD: Krajem prethodne decenije pokrenut je i master studij na engleskom jeziku “Islam u Evropi”, koji je, na određen način, i potvrdio otvorenost, mogućnosti te opredijeljenost Fakulteta. Na zvaničnoj web-stranici Fakulteta se navodi da je privremeno obustavljen. Koji su razlozi?

Hasani: Dugo smo se pripremali za pokretanje tog programa, čak i tehničke pretpostavke: otvorili smo platformu za učenje na daljinu, koja nam je kasnije bila vrlo korisna u vrijeme pandemije, a koristimo je i danas. Gledali smo tuđa iskustva, pa pokrenuli program i upisali dvije generacije, imamo tri odbranjena master rada, a neki su u pripremi za odbranu. Program smo obustavili zbog pandemije, ali smo kao institucija i profesori stekli vrijedno iskustvo: to je komercijalni program.

Pretpostavka nam je bila da će biti veći interes iz naše dijaspore, a pokazalo se da smo se potpuno prevarili, jer interesa iz dijaspore nije bilo. Komercijalni program je teško održavati bez finansijske podrške sa strane. Ako želite privući ljude, mora biti jeftiniji, a ako želite pokriti finansijske obaveze cijelog programa, mora biti skuplji. Ako se u nekom trenutku pojavi interes Islamske zajednice, i u smislu finansijske podrške, to je moguće ostvariti.

Primijetili smo i vlastita ograničenja: izlazak na međunarodnu scenu zahtijeva potpuno drugačiji vid rada i angažmana, a naši ograničeni kapaciteti pokazali su nam u kojim pravcima trebamo jačati.

Imamo spreman program i ljude koje trebamo dodatno ojačati, ali s obzirom na reformske procese procjena je da još sačekamo.

Potrebna je sistemska edukacija

PREPOROD: U užem ili širem javnom diskursu često se otvori tema o potrebi za aktivnijim angažmanom nastavnog osoblja Fakulteta, prije svega profesora islamskih nauka (pa i studenata), u religijskom i širem društvenom životu. U kojoj mjeri i kako je to moguće postići, a da se to ne svede, naprimjer, na uobičajene aktivnosti vazova i predavanja?

Hasani: Nikada ne bih potcijenio ni angažman poput predavanja u džamijama. Drago mi je što je u posljednje vrijeme više kolega angažirano kao hatibi. Kada sam došao, bio je jedan ili dvojica hatiba. To je dobar pokazatelj da profesori prepoznaju vrijednost hutbe i potrebu da budu u džematu i konkretno učestvuju u vjerskom životu muslimana.

Volio bih da imamo više edukativnih programa za javnost. Ne mora ih nužno organizirati Fakultet. Važno je da i medžlisi naprave takve programe u kojima će biti angažirani profesori, a vjerujem da će se dobar dio njih rado odazvati.

Duboko sam uvjeren da je rješenje u sistemskoj edukaciji, organiziranoj i tematiziranoj. Naprimjer, mi s Katedre za fikh već četvrtu godinu učestvujemo u edukativnom programu Medžlisa Sarajevo, koji se organizuje tokom zimskog perioda.

PREPOROD: Kakvu vrstu, takoreći, živosti, islamske nauke ili islamski i muslimanski koncept pristupa znanju i podučavanju mogu unijeti u savremene koncepte obrazovanja ili, konkretnije, u prostor visokog obrazovanja zasnovan na Bolonjskom procesu? Prije svega, interesuje nas iskustvo Fakulteta, koji je dio humanističke grupacije na Univerzitetu, jer se u kritikama Bolonjskog procesa poseban fokus stavlja na ugroženost humanističkih nauka, naprimjer, usljed pretjerane kvantifikacije znanja?

Hasani: Humanističke studije su ugrožene i to evidentiramo i kod nas. Hvala Bogu, interes za Fakultet islamskih nauka je još uvijek visok. Ovdje posebno zahvaljujem kolegama, profesorima i direktorima iz medresa koji su svojim učenicima preporučili Fakultet. Neke kritike Bolonjskog procesa su osnovane, ali dobar dio nije. Ovaj proces je zamišljen kao vid intenzivne saradnje i razmjene studenata i nastavnika, da se izađe iz lokalne priče. Uz sve slabosti, važno je da imamo taj proces razmjene i da ga aktiviramo.

U projektima Erasmus+ nisam zadovoljan. Ima objektivnih i subjektivnih razloga. Dešava se da studenti odu, ali se ne ispune ranije dogovoreni uvjeti, odnosno predmeti, nego im se ponudi nešto drugo. Ove godine smo imali dva doktoranta na Erasmusu s Istanbulskog univerziteta. Ta živost bi trebala biti strateški pravac razvoja Fakulteta islamskih nauka: student, svaki primljeni asistent trebao bi obavezno jednu godinu studirati vani, bilo na master, doktorskom ili postdoktorskom programu.

Važno nam je da se uposlenik vrati s intenzivnim međunarodnim iskustvom, širim uvidom i mrežom poznanstava. Bez toga ćemo se zatvoriti i pričati izoliranu lokalnu priču, koja ne vodi ničemu.

Ako Bog da, iduće godine obilježavamo 50 godina fakulteta i intenzivno se pripremamo za jubilej. Planirali smo sadržaje tokom cijele godine, do 29. septembra, kada ćemo imati veliki petodnevni program: počinje okupljanjem i konferencijom alumnista, zatim centralni događaj 29. septembra, a poslije njega dvodnevna međunarodna konferencija. Poenta je da kao muslimani govorimo o tome šta znači živjeti kao musliman u sekularnoj državi. To iskustvo može biti vrijedno muslimanima koji žive u sličnom okruženju, ali i dodatna informacija za naše ummetsko razumijevanje muslimanima koji žive u potpuno drugačijim sredinama, uključujući tradicionalno i većinski muslimanske.

Od početka želimo kod studenata razvijati širok i uviđavan pogled na svijet i čovjeka: razumjeti čovjeka u njegovom totalitetu, onakvog kakav jest, u njegovom odnosu prema Bogu, ali i prema grijehu i sl. Samo takav pristup nas može spasiti isključivosti i zatvorenosti.