U Sarajevu je danas, u Srednjoj sali Gazi Husrev-begove biblioteke, održan „Okrugli sto“ povodom obilježavanja 900 godina od rođenja Ibn Rušda, jednog od najznačajnijih muslimanskih filozofa i mislilaca.
Skup su organizirali Katedra za islamsku filozofiju Univerziteta u Sarajevu, Fakulteta islamskih nauka, Uprava za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i Gazi Husrev-begova biblioteka.
Cilj skupa bio je predstaviti različite aspekte života, djela i intelektualnog naslijeđa Ibn Rušda, njegov doprinos razvoju islamske filozofije, kao i utjecaj njegove misli na zapadnu filozofsku tradiciju.
Posebna pažnja posvećena je značaju Ibn Rušdovih ideja i njihovoj aktuelnosti u savremenom dobu.
U okviru okruglog stola izlaganja su održali prof. dr. Samedin Kadić, koji je govorio o temi Al-Muvehhidunski projekat „napuštanja taqlida i povratka izvorima“, te prof. emeritus dr. Enes Karić, koji je izlagao o Ibn Rušdovom učenju o stvaranju svijeta.
Prof. dr. Enes Karić izrazio je zadovoljstvo što je Katedra za islamsku filozofiju Fakulteta islamskih nauka organizirala razgovor posvećen Ibn Rušdu, ističući njegovu važnost za povezivanje različitih filozofskih i kulturnih svjetova.
– Ibn Rušd, jedan je od onih filozofa koji je spajao svjetove. On je, kao veliki poznavalac grčkog jezika, prevodio i komentirao Aristotelova djela, prevodeći idiom grčkog jezika u arapski jezik filozofije i nauke. Sve se to događalo u srednjem vijeku – kazao je profesor Karić.
Prema njegovim riječima, značaj Ibn Rušda ogleda se upravo u njegovoj vrhunskoj i posredujućoj ulozi u prenošenju filozofskih ideja.
– Važan je upravo zbog te vrhunsko urađene, profilirane, posredujuće uloge u prenošenju islamske i grčke filozofije, odnosno istočnih filozofija srednjovjekovnom Zapadu. To je Ibn Rušd – rekao je Karić.
Podsjetio je da se ove godine obilježava 900 godina od Ibn Rušdovog rođenja. Ibn Rušd rođen je 1126. godine, a umro 1198. godine.
– Ova godišnjica je velika. Takav jedan čovjek, takvoga uma, takvoga duha i takvoga rezona, zaslužuje da se o njemu govori – zaključio je profesor Karić.
Profesor Samedin Kadić istakao je da je o ovoj temi važno govoriti i danas, posebno imajući u vidu značaj tumačenja tekstova i razumijevanja različitih kultura.
– Ibn Rušd je, prije svega, bio veliki komentator i čovjek koji je pokazao umijeće tumačenja druge kulture. Svojim grandioznim komentarima Aristotela pokazao je i veličinu samog islama, odnosno sposobnost islama kao religije i kulture da apsorbira druge svjetove i kulture koje se, po definiciji, teško dekodiraju, a da pri tome ne mijenja vlastiti sistem – kazao je Kadić.
Prema njegovim riječima, značaj Ibn Rušdovog djela posebno se ogleda u činjenici da je, nakon višestoljetne historije islamske filozofije, uspio iznova iščitati Aristotela i osloboditi njegovo učenje neoplatonističkih primjesa.
– To na neki način govori o tome da je moguće otključavati tekstove, ali i da su moguća pogrešna čitanja koja mogu trajati stoljećima i biti prihvaćena kao apsolutne istine. Kvalitetnim tumačenjem moguće je pokazati da takva čitanja nisu nužno istina, nego da je riječ o nečem drugom – rekao je profesor Kadić.
On je zaključio da upravo zbog toga i danas postoji potreba za stalnim čitanjem i tumačenjem tekstova, u potrazi za novim i ispravnijim razumijevanjem njihovog značenja.
O značaju Ibn Rušdove misli, njegovom filozofskom, pravnom i teološkom naslijeđu, kao i različitim mogućnostima savremenog čitanja njegovih djela, govorili su i ostali učesnici skupa.
U okviru okruglog stola izlaganja su održali prof. dr. Samedin Kadić, na temu Al-Muvehhidunski projekat „napuštanja taqlida i povratka izvorima“, prof. emeritus dr. Enes Karić, o temi Ibn Rušdovo učenje o stvaranju svijeta, prof. dr. Senad Ćeman, koji je govorio o temi Ibn Rušd kao fekih: „Bidāyat al-muǧtahid“ između fikha razilaženja i metodologije idžtihada, prof. dr. Rusmir Šadić, o temi Epistemološki potencijal Ibn Rušdovog mišljenja, dr. Vladimir Lasica, o temi Ibn Rušdova metafizika i njeno mjesto u historiji filozofije, mr. Haris Dubravac, o temi Ibn Rušdov pristup Kur’anu, mr. Umihana Šošić, o temi Društvena uloga žene u Ibn Rušdovom čitanju Platonove „Države“, te mr. Riad Subašić, o temi Ibn Rušdov koncept te’vila: mogućnosti i granice interpretacije.
Okrugli sto predstavljao je priliku za interdisciplinarno promišljanje Ibn Rušdovog bogatog intelektualnog naslijeđa i njegovog mjesta u historiji islamske i svjetske filozofske misli, ali i za razgovor o mogućnostima njegove recepcije u savremenom akademskom prostoru.
