Studenti III ciklusa studija Fakulteta islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu učestvovali su na Prvoj naučnoj konferenciji studentica i studenata doktorskih studija Univerziteta u Sarajevu, održanoj od 19. do 21. maja 2026. godine u organizaciji Univerziteta u Sarajevu i Studentskog parlamenta UNSA. Konferencija je okupila doktorante različitih fakulteta i naučnih oblasti s ciljem predstavljanja aktuelnih istraživanja i razmjene akademskih iskustava.
U okviru panela i tematskih sesija, Fakultet islamskih nauka predstavljali su dr. Jasmin Hodžić te magistri Mubina Suljić Solo, Nizama Ahmed, Edin Čolaković i Hilmi Sherbi, koji su svojim izlaganjima dali doprinos interdisciplinarnom promišljanju savremenih društvenih, humanističkih i religijskih tema.
Značajan doprinos organizaciji konferencije dao je i student Fakulteta islamskih nauka Hamdo Solo, koji je bio član Organizacionog odbora konferencije, a ujedno i moderator jednog od panela.
Mr. Mubina Suljić Solo predstavila je rad pod naslovom „Zaštita životne sredine kao jedan od ciljeva islamskog prava: komparativna analiza savremenih normativnih okvira“, u kojem je ukazala na povezanost zaštite životne sredine sa očuvanjem pet temeljnih ciljeva islamskog prava: vjere, života, razuma, potomstva i imovine. Centralni dio izlaganja predstavljala je komparativna analiza dvije Rezolucije o okolišu koje su usvojile Međunarodna akademija islamskog prava u Džeddi i Vijeće Ujedinjenih nacija. U kontekstu savremenog ekološkog izazova u BiH, po pitanju upravljanja farmaceutskim otpadom, naglašena je potreba jačanja inspekcijskog nadzora i propisivanja strožijih sankcija za institucije koje neadekvatno upravljaju otpadom i lijekovima kojima je istekao rok trajanja. Također, istaknuta je važna uloga vjerskih zajednica u razvoju svijesti o očuvanju životne sredine kao moralnoj i vjerskoj obavezi, ali i značaj individualnog doprinosa svakog pojedinca u procesu zaštite i očuvanja okoliša.
Mr. Nizama Ahmed predstavila je rad „Normativni koncept ljudskog dostojanstva žene u Kur’anu i bosanskohercegovačkom normativnom konceptu ljudskih prava: komparativna pravna analiza“. Ovaj rad ukazuje na to da je ljudsko dostojanstvo žene univerzalna vrijednost koja se prepoznaje i u Kur’anskom normativnom okviru i u savremenom međunarodnom pravu. Rezultati ovog istraživanja mogu dati osnovu za dalja istraživanja u oblasti prava žena a koja će zahtijevati multidisciplinarni pristup koji uključuje sociološke, antropološke, kulturne i pravne perspektive radi jasnijeg razumijevanja i unapređenja položaja žene u savremenim društvima. Potrebno je razvijati javni diskurs koji će afirmirati zajedničke vrijednosti, prepoznati potrebu i otvoriti prostor za istraživanja koja će imati neutralan i naučni pristup ovoj temi. Zaštita dostojanstva žene nije samo pravno pitanje. Dostojanstvo i pravo žene vežu se i za dostojanstvo porodice i društva općenito. To su pitanja društvene pravde, moralne odgovornosti i civilizacijskog razvoja društva. Integrativni pristup koji bi se temeljio na savremenom razumijevanju te pravnom i religijskom pluralizmu, doprinio bi jačanju zaštite ljudskog dostojanstva žene u bosanskohercegovačkom društvu i na taj način bi se afirmisala njena nezamjenjiva uloga u porodici, obrazovanju, društvenom razvoju i izgradnji pravednijeg i humanijeg društva.
Mr. Edin Čolaković izlagao je rad pod naslovom „Normativni temelji suživota u islamskom pravu i njihova relevantnost za pluralno društvo Bosne i Hercegovine“. Tema: Normativni temelji suživota u islamskom pravu i njihova relevantnost za pluralno društvo Bosne i Hercegovine. Islamsko pravo sadrži normativne principe koji imaju direktnu relevantnost za izgradnju i očuvanje pluralne društvene zajednice. Ti principi se prvenstveno ogledaju kroz pravdu, ljudsko dostojanstvo, slobodu vjere, uvažavanje vjerske pluralnosti i zaštitu osnovnih društvenih vrijednosti. Njihovo izvorište nalazi se u Kur’anu i sunnetu, dok ciljevi šerijata i pravne maksime omogućavaju njihovo sistemsko razumijevanje i savremenu interpretaciju. Analiza Medinske povelje pokazala je da pluralna politička zajednica nije predstavljala izuzetak ili privremeni kompromis u ranoj islamskoj historiji, nego dio izvornog normativnog modela. U savremenom kontekstu Bosne i Hercegovine relevantnost normativnih temelja islamskog prava proizlazi iz činjenice da religija predstavlja važan izvor identiteta, vrijednosti i društvenih odnosa. Religijske tradicije mogu imati konstruktivnu ulogu u pluralnom društvu ukoliko vlastite norme interpretiraju kroz univerzalne principe pravde, dostojanstva i odgovornosti prema zajednici.
Dr. Jasmin Hodžić predstavio je rad pod naslovom „Uloga bosanskih ilahija i kasida iz osamdesetih i devedesetih godina XX vijeka u jačanju državnog bosanskog identiteta i širenju islamske vjerske misli“, u kojem je analizirao značaj ilahija i kasida kao izraza bosanske islamske duhovnosti, kulturnog identiteta i patriotizma. Poseban fokus rada bio je usmjeren na programe poput „Zetre ’90“, akademije „Šebi-arus“ te albume „Kad procvatu behari“ i „Zvao bih te Gospodaru“, koji su afirmirali islamsku duhovnu tradiciju, bosanski jezik i kulturni identitet Bošnjaka kroz javni prostor i umjetnički izraz.
Poseban segment konferencije činila je interaktivna radionica pod nazivom „Kako napisati doktorsku disertaciju?“, održana posljednjeg dana konferencije. Radionica je bila posvećena metodologiji naučnoistraživačkog rada, definiranju istraživačkog problema i procesu izrade doktorske disertacije, a među učesnicima radionice bili su i studenti Fakulteta islamskih nauka.
