Tribina “Islam i izazov pluralizma u globaliziranom svijetu”, u organizaciji Fakulteta islamskih nauka, Gazi Husrev-begove biblioteke, međunarodne inicijative ResetDoc i Fondacije Moulay Hicham, održana je danas u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu.
Ova tribina je dio istoimene konferencije koja ima za cilj predstaviti istraživanja radne grupe o islamu i pluralizmu, kao komponentu multireligijskog i komparativnog projekta “Teologije i prakse pluralizma” međunarodne inicijative ResetDoc.
Uvodna obraćanja održali su prof. dr Ahmet Alibašić s Fakulteta islamskih nauka, izvršni direktor i jedan od osnivača Reset DOC-a Giancarlo Bosetti, te osnivač i predsjednik fondacije Prince Moulay Hicham.
– Pluralizam je danas u svijetu, pa i kod nas, pod pritiskom, kao i mnoge liberalne vrijednosti. To je rezultat, najvećim dijelom kod nas, trauma koje smo imali, i zapravo našeg neuspjeha da upravljamo svojim razlikama. I naše iskustvo i nauka nas uče da je pluralnost dobra, međutim, ako ne znamo da upravljamo svojim razlikama, onda imamo traume od toga. Tako smo došli u situaciju da je jedna blagodat, pretvorena u izvor našeg prokletstva. Ono što danas ovdje pokušavamo da postignemo jeste da taj proces vratimo na pravi kolosijek, kako bismo počeli ponovo da cijenimo naše različitosti – kazao je Alibašić.
Dodao je da na tom putu postoji nekoliko koraka koji su važni.
– Jedan od njih je da prihvatimo i priznamo jedni druge, kao ljudska bića koja imaju pravo da u skladu sa svojom savješću traže spasenje. Drugo, da je sudac svima nama u našim razlikama Dragi Bog, i to na Sudnjem danu, ne ovdje. I treće, do tog Sudnjeg dana trebamo se pripremat na način da se natječemo u dobru, ko će biti bolji, ko će biti brži, a ne da razumijemo naše takmičenje kao rundu boksa, u kojoj trebamo drugog oboriti. To je lakše reći nego postići.
Ovdje su se ovi stručnjaci okupili da nam pomognu da promislimo kako da dođemo do tog cilja – poručio je Alibašić.
Hicham je kazao kako je dugo vremena mislio da se religija povlači sa globalne scene u sekularnim državama.
– Ali, mislim da vidimo da su ljudi veoma povezani s vjerom i žele živjeti unutar vjere, ali žele živjeti na način koji se uklapa u njihove potrebe modernog svijeta, to je na ličnom nivou. Na državnom nivou, država se mora prilagoditi vjeri, ali, u isto vrijeme, mora se napraviti demokratski balans, održati nezavisnost vjere i države. Na regionalnoj sceni, gdje vidimo povratak vjere, ja nisam zagovornik sukoba civilizacija, vjera je također prisutna.
Zbog svih ovih razloga, građani svih država moraju biti uključeni u ova pitanja, tražiti načine kako da žive svoju vjeru onako kako ima odgovara, ali da isto tako prihvate druge i pokažu toleranciju prema njima – kazao je on.
U okviru panela govorili su Jose Casanova, Jocelyne Cesari, Prince Moulay Hicham, prof. dr. Ahmet Alibašić, prof. dr. Nedžad Grabus, Mohsen Kadivar i Jerusha Rhodes.
– Mi smo sretni da je Fakultet islamskih nauka, na čelu s dekanom dr. Mustafom Hasanijem, i kolegom Alibašićem, uspjeli organizirati u Sarajevu ovako značajnu konferenciju. Sarajevo je po svojoj strukturi već pet, šest stoljeća pluralističko i pluralno mjesto, unutar ovog našeg prostora. Islam jeste za nas kao Bošnjake kao narod koji živi u Bosni i Hercegovini izrazito važan, ali to je velika svjetska religija, civilizacija. Islam komunicira i sa drugim religijama, i važno nam je da i mi u Bosni i Hercegovini razumijemo te procese, šta se događa u svijetu. Svi govore da se dešavaju nove prekompozicije svijeta.
Ako hoćemo o tome govoriti, onda je dakako važno da i mi u našoj državi razumijemo koji su to procesi, otvaramo neke kritičke valorizacije, teologija, etika – izjavio je prof. dr. Nedžad Grabus, muftija sarajevski.
Postoje produkti koje proizvode ljudi, dodao je muftija, naglašavajući da ti produkti, odnosno načini mišljenja ili prakse, mogu biti problematizirani.
– Mi kao ljudi imamo obavezu da to partikuliramo, provjeravamo, i kad to radimo sa ljudima koji se bave ovim pitanjem, koji dolaze iz naprednog dijela svijeta kojem mi težimo, u smislu pridruživanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji, gdje će postojati još veća problematika inkorporiranja islama u širu zajednicu, u evropsku, pogotovo nas autohtonih muslimana, važno je da vidimo kako o tome misle ljudi u Evropi, akademski građani. Ovo je prilika da se susretnemo s nekim ljudima.
Znanost je bez granica, ljudi na svim akademskim frontovima i ustanovama postavljaju pitanja, evo i mi u Sarajevu postavljamo pitanja i nadamo se da ćemo, ako Bog da, imati dobre odgovore – poručio je prof. dr. Grabus.
Casanova je ocijenio da “već 30 godina gledamo deprivatizaciju religije, religija ulazi u javnu sferu života i učestvuje u javnim problemima i moralnim pitanjima, to je dobro”.
– U isto vrijeme, globalizacija spaja sve religije. One se moraju međusobno prihvatiti i to je jedan proces. Ja to nazivam globalnom denominacijom religija gdje jedni druge nazivaju pravim imenima. To je proces koji je veoma važan. Danas, vjerske grupe su često bolje u vođenju međusobnih razgovora nego sekularne političke grupe – naglasio je on.
Panelisti su razgovarali o rezultatima radne grupe o islamu i pluralizmu, pozivajući se na kako unutarnju tako i spoljnu raznolikost, fokusirajući se na sunijsko-šiijske odnose, rod, blasfemiju/bogohuljenje i apostaziju/odmetništvo.
Također su se upustili u poređenje sličnih izazova u katoličkoj, pravoslavnoj i jevrejskoj tradiciji.
