Znanje koje prelazi granice: Mladi s Fakulteta islamskih nauka na međunarodnoj sceni

Bosnu i Hercegovinu predstavljali su studentica hafiza Zulejha Omerbašić i alumnista Fakulteta hafiz Abdurahman Hadžić, a Omerbašić je na završetku programa nagrađena kao istaknuta takmičarka iz jedne od zemalja koje su ove godine prvi put učestvovale na takmičenju.

Za Zulejhu Omerbašić ovo iskustvo imalo je poseban značaj, jer je na međunarodno takmičenje došla svega nekoliko sedmica nakon diplomiranja na Fakultetu islamskih nauka. Učešće je doživjela kao priliku da zaokruži dosadašnji akademski put i potvrdi znanje koje je stjecala tokom studija.

– Činilo mi je veliku čast predstavljati našu zemlju i Univerzitet u Sarajevu na međunarodnom takmičenju iz islamskih nauka i arapskog jezika. Još jednom sam se uvjerila da ljudi mnogo znaju i vole Bosnu, pa je predstavljanje naše zemlje za mene imalo još veću vrijednost, ali i odgovornost – kazala je Omerbašić za Preporod.info, zahvalivši profesorima Fakulteta koji su joj pružili priliku i ukazali povjerenje.

Ističe da je takmičenje bilo svojevrsna provjera znanja stečenog tokom školovanja, ali i potvrda značaja predanog akademskog rada.

– Budući da sam diplomirala nekoliko sedmica prije takmičenja, učešće sam doživjela kao zaokruživanje i utvrđivanje znanja stečenog u prethodnim godinama. Tokom školovanja na Fakultetu trudila sam se steći kvalitetno znanje i hvala Allahu Koji mi je dao priliku da to i potvrdim – navela je Omerbašić.

Arapski jezik kao ključ razumijevanja

Poznavanje arapskog jezika bilo je od presudnog značaja za pripremu i učešće na takmičenju, budući da se i priprema i testiranje odvijalo na tom jeziku.

Svoje prve temelje u razumijevanju arapskog Omerbašić je izgradila tokom medresanskog obrazovanja, učeći hifz, a znanje je kasnije razvijala kroz studij na Fakultetu islamskih nauka, nastavu arapskog jezika i rad s različitom stručnom literaturom.

Posebno je zanimaju filologija, stilistika Kur'ana, lingvistički tefsir i arapska gramatika, čija složena pravila, kako ističe, mogu nijansirati značenje riječi, pa čak i jednog harfa ili hareketa. Interesuje je i arapska književnost, u kojoj u budućnosti želi dodatno proširiti svoja znanja.

– Mene je Fakultet, prije svega, naučio kako se baviti naukom i jezikom i, još važnije, kako to voljeti, a ne samo učiti – istakla je Omerbašić.

Različitosti koje nas približavaju

Tokom boravka u Tatarstanu učesnici su imali priliku upoznati predstavnike više od 20 zemalja islamskog svijeta, njihove kulture, jezike, običaje i tradiciju. Posebno iskustvo za Omerbašić bio je sajam slatkiša na kojem su učesnici predstavljali i dijelili tradicionalne okuse svojih zemalja.

Taj susret različitih kultura doživjela je kao priliku da se neposredno uvjeri u vrijednost međusobnog upoznavanja i poštovanja.

– To je bio predivan trenutak u kojem smo mogli svjedočiti ljepoti različitosti naših jezika, izgleda, hrane i narodne nošnje te se uvjeriti da postojimo sve dok pravimo korake jedni prema drugima – kazala je.

Smatra da je očuvanje kulturne raznolikosti posebno važno u vremenu u kojem postoji tendencija da se različitosti potisnu u korist jednoobraznosti.

Iskustvo iz Tatarstana povezala je s kur'anskom porukom da su ljudi stvoreni različitima kako bi se međusobno upoznavali, a ne jedni druge potirali ili omalovažavali.

Znanje i veliki ciljevi kao odgovornost

Govoreći o obrazovanju i mogućnostima koje se otvaraju pred mladima, Omerbašić je poručila da svako ima potencijal učiniti nešto dobro, ali da je ponekad potrebno prevazići vlastite sumnje i ograničenja.

– Mislim da su putevi učenja i obrazovanja svakome otvoreni i da je potrebno samo premostiti unutrašnju barijeru koju nekada sami sebi nametnemo misleći da nismo dovoljno dobri za nešto. Svako od nas ima potencijal da ostvari neko dobro – poručila je.

Podsjetila je i na važnost predanosti u radu, ističući da primjeri velikana iz historije čovječanstva, a posebno historije islama, pokazuju da čovjek treba imati velike ciljeve i ulagati trud kako bi, Allahovom voljom, ostvario rezultate od kojih će korist imati i drugi.

Na kraju je izrazila nadu da će Bosna i Hercegovina i u budućnosti imati priliku učestvovati na ovom i sličnim međunarodnim programima.

Abdurahman Hadžić: “Raznolikost treba biti prostor susreta, a ne prepreka”“

Za Abdurahmana Hadžića poziv na učešće u programu, koji je dobio kroz razgovor s profesoricom Zehrom Alispahić, od početka je predstavljao mnogo više od prilike za lično usavršavanje. U njemu je prepoznao mogućnost da predstavi Fakultet, Univerzitet, Islamsku zajednicu i Bosnu i Hercegovinu te uspostavi veze s učesnicima iz drugih zemalja.

– Znao sam da naše učešće ne znači samo pojavljivanje na smotri najuspješnijih studenata već i mogućnost da gradimo mostove s organizatorima i predstavnicima drugih zemalja. Upravo je ta odgovornost davala ovom iskustvu posebnu vrijednost, jer smo znali da svojim znanjem i ponašanjem predstavljamo mnogo više od samih sebe – istakao je Hadžić za naš portal.

Govoreći o Bosni i Hercegovini kao prostoru susreta različitih kultura, Hadžić je naglasio da suživot i međusobno upoznavanje pružaju mogućnost da preispitamo vlastite predstave o drugima i razvijemo otvorenost prema drugačijim iskustvima.

– Često se, usljed neznanja i nedostatka iskustva, naša percepcija drugoga i drugačijeg znatno razlikuje od stvarnosti. Tek kada se odvažimo napraviti iskorak i prići onome što nam je nepoznato, shvatimo koliko su naše predstave bile nepotpune – kazao je.

Prema njegovim riječima, život u raznolikom okruženju kakvo Bosna i Hercegovina nudi velika je blagodat, ali i prilika za učenje. Zbog toga smatra da naša zemlja svojim iskustvom može pokazati kako različitosti mogu postati osnova za međusobno upoznavanje i razumijevanje, umjesto razloga za udaljavanje.

Upoznavanje drugih produbljuje razumijevanje vlastitog identiteta

Susreti s predstavnicima različitih zemalja islamskog svijeta ostavili su snažan utisak na Hadžića, koji posebno ističe sličnosti među narodima uprkos njihovoj geografskoj udaljenosti i kulturnim posebnostima.

– Ljudi koje sam upoznao u Tatarstanu posebno su me dojmili svojom prijatnošću i druželjubivošću, u čemu sam često prepoznavao osobine bliske našem podneblju. Zanimljivo mi je bilo uočiti i brojne sličnosti u razumijevanju i prakticiranju islama, iako svaka sredina ima svoje specifičnosti – naveo je.

Smatra da upoznavanje drugih kultura istovremeno produbljuje razumijevanje vlastitog identiteta, razvija osjećaj pripadnosti i ljubavi prema domovini te podstiče spremnost da se saslušaju i razumiju drugačije perspektive.

– Vjerujem da takvi susreti pomažu čovjeku da dublje promišlja o Allahovoj, dž. š., mudrosti stvaranja ljudi različitim, kao i o bogatstvu koje ta različitost donosi kroz različite ideje, načine razmišljanja i običaje – istakao je Hadžić.

Dodao je da obrazovanje pomaže čovjeku da bolje upozna vlastiti identitet i razumije druge, dok islamske vrijednosti usmjeravaju prema poštovanju ljudskog dostojanstva, pravednosti i međusobnom uvažavanju. Njegovanje vlastitog identiteta i otvorenost prema drugima, smatra, nisu suprotstavljeni, već se međusobno nadopunjuju.

Iskustvo koje otvara vrata budućim generacijama

Osvrćući se na značaj učešća u programu, Hadžić je istakao da mu je boravak u Tatarstanu donio mnogo više od samog takmičenja. Pored upoznavanja tatarske kulture i ljudi iz različitih sredina, posebno mu znači činjenica da su on i Zulejha Omerbašić bili prvi predstavnici Bosne i Hercegovine na ovom takmičenju.

– Posebno mi je značajno što smo Zulejha i ja bili prvi predstavnici Bosne i Hercegovine na ovom takmičenju, čime smo, nadam se, otvorili vrata budućim generacijama – kazao je.

Mladima je poručio da ulažu u svoje znanje, budu hrabri i prihvataju prilike koje im se pružaju.

– Nikada ne znamo koliko daleko nas ono što danas učimo može odvesti, ali je važno da, gdje god odemo, svojim znanjem i ponašanjem opravdamo povjerenje koje nam je ukazano – zaključio je Hadžić.

Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, između ostalog, i dodjelom grantova iz Fonda Bejtul-mal, kontinuirano podržava rad svojih obrazovnih ustanova, među kojima je i Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu.

Ulaganjem u obrazovanje, naučni rad i razvoj mladih ljudi, Islamska zajednica doprinosi stvaranju generacija obrazovanih i odgovornih pojedinaca koji će stečenim znanjem, stručnim kompetencijama i moralnim vrijednostima preuzimati odgovornost za razvoj Zajednice i društva u cjelini.

Takva ulaganja imaju dugoročan značaj, jer se njihov doprinos ogleda i u uspjesima mladih ljudi koji znanje stečeno u obrazovnim ustanovama Islamske zajednice predstavljaju i potvrđuju na međunarodnoj sceni.

U tom smilsu, učešće Zulejhe Omerbašić i Abdurahmana Hadžića na forumu u Kazanju predstavljalo je priliku za stjecanje novih akademskih i kulturnih iskustava, povezivanje s mladima iz različitih dijelova islamskog svijeta, ali i predstavljanje Bosne i Hercegovine, Islamske zajednice, Univerziteta u Sarajevu i Fakulteta islamskih nauka na međunarodnoj sceni.