“Povjerenje mladih u religijske institucije” tema je panel diskusije koja će se održati u utorak, 22. aprila 2025. godine u prostoru Nadbiskupijskog centra za pastoral mladih “Ivan Pavao II” u Sarajevu, u 14.00 sati.
Ovom panel diskusijom nastoje se proniknuti razlozi i količina povjerenja koje mladi imaju prema religijskim zajednicama/institucijama u BiH. Na panel diskusiji ćemo od stručnjaka iz oblasti sociologije, teologije i filozofije dobiti širu sliku o ovoj temi, te objašnjenja o tome iz čega proizilazi povjerenje mladih prema religijskim institucijama kao i koliko religijske institucije utječu na stavove i mišljenja kod mladih.
O ovoj zanimljivoj temi govorit će profesorica na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu na Odsjeku za sociologiju Sarina Bakić, profesor pastoralne teologije i direktor Nadbiskupijskog centra za pastoral mladih “Ivan Pavao II” Šimo Maršić, profesor na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu Ahmet Alibašić, te profesor na katedri filozofije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Pavle Mijović.
Tokom 2024. godine Institut za razvoj mladih KULT proveo je istraživanje o političkoj pismenosti mladih u BiH, jedno od rijetkih u našoj zemlji, koje je bazirano na reprezentativnom uzorku mladih iz cijele BiH. Propitivali su se stavovi i mišljenja mladih o različitim temama koje ukazuju na nivo njihove političke pismenosti, kao i njihovu uključenost u politička i društvena dešavanja.
Kako su pokazali rezultati istraživanja, skoro polovina ispitanih izjasnila se da ih politika i politička dešavanja donekle ili izuzetno zanimaju, a treba naglasiti i da politika više zanima muškarce nego žene.
Najčešći politički anganžman mladih je glasanje na izborima. Na posljednjim izborima (2024.), prema podacima CIK-a, glasalo je 45,3% mladih, a dvije godine ranije na Općim izborima svoje pravo glasa iskoristilo je više 47% mladih iz BiH. Očigledno je da je tokom posljednjih izbornih ciklusa prisutan trend pada broja mladih koji izlaze na izbore. Tokom razgovora s mladima, motiv za izlazak na izbore je ispunjavanje građanske dužnosti i potreba za promjenom, ali postoje i mladi koji su potvrdili da glasaju zbog „straha da njihov glas ne završi negdje drugo“.
Inače, ispitanici su odgovarali i na pitanja koliko imaju povjerenja u rad određenih političkih i društvenih aktera i rezultati su pokazali da mladi od svih političkih i društvenih aktera u BiH najviše vjeruju vjerskim institucijama (56,1%). To znači da svaka peta ispitana mlada osoba ima potpuno povjerenje u rad vjerskih institucija. Jedna četvrtina mladih je neodlučna, a vjerskim institucijama ne vjeruje 15,7% mladih u BiH.
„Vjerskim zajednicama vjerujem jer, iskreno, mislim da nisu toliko vezane za politiku. Postoji određeno etiketiranje da su vezane, ali ja mislim da nisu. Sam način rada baš im toliko ne dozvoljava da budu usko baš vezani za politiku“, rekao je, između ostalog, učesnik fokusne grupe.
Suprotno tome, u nalazima fokusnih grupa pojedini mladi nisu bili previše pozitivno naklonjeni spram vjerskih zajednica, najčešće jer smatraju da su povezane s politikom.
„Nažalost, ne vjerujem im u potpunosti jer su se previše, imam osjećaj, upleli u politiku, a trebalo bi da se totalno distanciraju od toga. Jer jednostavno su te dvije branše nespojive i ne bi trebalo da imaju kontakta“, riječi su učesnice fokus grupe.
Pojedini mladi, prema stavovima iznesenim tokom razgovora, kazali su da nemaju problem sa vjerskim institucijama, ali da ne vjeruju slijepo pojedinim vjerskim službenicima.
“Ja im vjerujem i ja sam neko ko ide svake nedjelje u crkvu. Mislim, vjerujem u Boga, ali generalno sveštenici, znam neke koji su, da kažem, lopovi, ali znam dosta i ovih dobrih“, istakla je jedna učesnica fokusne grupe.
Prema rezultatima istraživanja, mladi u BiH informiraju se najviše putem internetskih portala (76,7%), kao i društvenih mreža, gdje prednjače Instagram i Facebook. Osim toga, više od polovine mladih informacije prikuplja i kroz razgovore sa porodicom, prijateljima ili kolegama.
Po pitanju stanja demokratije u BiH, najviše mladih je odgovorilo da je ono ni dobro ni loše (38,5%). Da je stanje demokratije u BiH prilično dobro istaklo je 15% ispitanika, dok ih 1,8% percipira stanje demokratije kao izuzetno dobro. Dakle, njih 16,8% smatra da je stanje demokratije u BiH prilično ili izuzetno dobro.
Nakon vjerskih institucija, mladi su najveće povjerenje iskazali spram rada policije (39%), nevladinih organizacija (38,4%) i članova akademske zajednice (37,7%).
S druge strane, mladi najmanje povjerenja imaju u političke stranke. Odnosno, skoro polovina mladih (48,1%) tvrdi da nemaju nikakvo povjerenje u političke stranke, a da niti imaju, niti nemaju povjerenje istaklo je 42,8% mladih. Da vjeruju političkim subjektima kazalo je 3,1% mladih u BiH.
S mladima u BiH se treba raditi na dodatnom političkom opismenjavanju, a takav proces mora biti strukturiran, sistemski uređen, i to kroz formalno i neformalno obrazovanje, a kako bi dao najbolje rezultate, jedan je od zaključaka istraživanja političke pismenosti mladih, koje je Institut proveo uz podršku Ambasade Švedske u BiH (SIDA).
Ukoliko ste zainteresirani da čujete više i razgovarate sa učesnicima panela, prijavu možete popuniti OVDJE.
