U organizaciji Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini danas je realizovan prvi radni sastanak na kojem treba sagledati i analizirati stanje, potrebe, sadržaj i dinamiku planiranih reformskih procesa u visokom obrazovanju Islamske zajednice.
Ovaj sastanak je upriličen sa dekanima i prodekanima u prisustvu reisul-uleme, zamjenika reisul-uleme i jednog broja muftija.
– Kriza društva se može razumjeti iz krize obrazovnog sistema. Obrazovanje je od ključne važnosti za temeljnu misiju Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Naši preci su ispravno razumjeli da temeljna obnova islamskog društva treba početi od obnove načina sticanja znanja; od mekteba, do visokog obrazovanja. Muslimana moramo staviti u centar naše pažnje i prema njemu usmjeriti naše obrazovanje, bilo da se radi o mektebima, obdaništima, medresama ili fakultetima.
Danas otvaramo ciklus razgovora o izazovima sa kojima se suočava visoko obrazovanje – kazao je ovom prilikom reisul-ulema Kavazović
Istakao je da je nužno je naznačiti okvirne teme o kojima treba razgovarati ovom prilikom. Između ostalog, govoriti o kvalitetnom obrazovanju imama i vjeroučitelja koji će raditi u školama, te govoriti o utvrđivanju matičnosti fakulteta za katedre najvažnijih oblasti.
– Naši sastanci bi trebali rezultirati time da ćemo u 2026/2027. akademsku godinu ući sa reformiranim programima na našim visokoškolskim ustanovama za potrebe Islamske zajednice – rekao je reisul-ulema.
Izlaganja su ovom prilikom imali muftija sarajevski dr. Nedžad Grabus, muftija tuzlanski dr. Vahid Fazlović i muftija zenički hafiz dr. Mevludin Dizdarević.
Muftija Grabus je govorio o temi “Visoko teološko islamsko obrazovanje u savremenom kontekstu i pred savremenim izazovima”, muftija Fazović o temi “Imamski poziv pred savremenim izazovima”, a muftija Dizdarević o temi “Visoko islamsko obrazovanje i potrebe u pogledu vjeronauke i mektepske nastave“.
Prema statističkim podacima, na četiri visokoobrazovne institucije Islamske zajednice djeluje deset studijskih programa na prvom cikluus, osam studijskih porgrama na drugom ciklusu, te pet studijskih programa na trećem ciklusu.
U aktuelnoj akademskoj godini na fakultetima Islamske zajednice upisana su 1.462 studenta; a angažovane su 223 osobe, od kojih je njih 179 uključeno u nastavni proces, a 44 rade u administrativnom i tehničkom sektoru.
Četiri fakulteta Islamske zajednice djeluju prema tri kantonalna zakona, jednom državnom i prema propisima Islamske zajednice.
Izlaganja predstavnika fakulteta: Sinhronizacija studija sa potrebama IZ
U okviru sastanka, predstavnici fakulteta su govorili o dosadašnjim reformama na fakultetima, te prohodnosti i zapošljivosti studenata i diplomanata. Riječ je o podacima prema kojima, kako je ocijenjeno tokom sastanka, će u okviru planiranih reformskih procesa trebati sinhronizirati programe fakulteta sa potrebama Islamske zajednice.
Ovom prilikom je predložena izrada dokumenta “Standard zanimanja” kojim bi se definirale kompetencije koje kadrovi trebaju imati za obavljanje poslova u okviru Islamske zajednice. Na osnovu ovog dokumenta bi se izradio dokument “Standardi kvalifikacija”, prema kojem bi se usmjeravao rad studijskih programa.
Na osnovu spomenutih izlaganja predstavnika fakulteta definirane su sličnosti i razlike ranijih i planirane reforme. U tom smislu, sve prethodne reforme u okviru pojedinačnih fakulteta predstavljale su neku vrstu internih evaluacija i reformskih mjera, koje su se poduzimale kako bi svaki pojedinačni fakultet osigurao bolju perspektivu i kvalitet nastave.
Proces u koji se ulazi ovim sastankom je sasvim druge naravi, jer se odnosi na reformu cijelog sistema visokog obrazovanja. Preciznije, proces bi se mogao definirati kao uspostavljanje cjelovitog sistema, jer su pojedinačni fakulteti osnivani u različitim periodima i vezani su za različite kontekste.
Početak značajnog i obimnog procesa – Pitanja koja se rješavaju interresorno
Kako je naglašeno, jedno od značajnih pitanja je integracija fakulteta, koja ne znači gubljenje autentičnosti ili samostalnosti, nego dovođenje različitih dijelova do jedne cjeline. Na taj način bi se potencijalno došlo do toga da određeni studijski programi ne budu na svim fakultetima. Na taj način će se, isto tako, moći odgovoriti na pitanja kako svakom pojedinačnom fakultetu osigurati sigurnu perspektivu i dalji razvoj.
Rijaset i Vijeće muftija imaju obavezu da utvrde orijentacijske ciljeve visokog obrazovanja, dok će se o načinima postizanja tih ciljeva razgovarati i dogovarati sa predstavnicima i profesorima fakulteta.
Nakon današnjeg sastanka su planirani i određeni susreti u narednom periodu; na mjesečnom nivou do mjeseca maja. Oni će biti koncipiran na način da se konkretnije otvaraju neka pitanja i dileme, gdje će biti uključeno cijelo Vijeće muftija, kao i direktori svih uprava koje djeluju pri Rijasetu. To je vezano za činjenicu da se neka pitanja o reformi visokog obrazovanja trebaju rješavati interresorno.
Nakon svih sastanaka je planirana i organizacija okruglog stola koji će imati centralnu ulogu u ovom reformskom procesu, jer će dati odgovore na konkretna pitanja, zahtjeve i dileme. Zaključke i preporuke ovog okruglog stola će razmatrati Rijaset i Vijeće muftija, nakon čega će Uprava za obrazovanje i nauku u saradnji sa fakultetima do akademske 2026/2027. godine implementirati te zaključke.
Od analize informacija do konkretnih pitanja
Prema sintezama današnjeg sastanka koje su predstavili prof. dr. Hilmo Neimarlija i zamjenik reisul-uleme prof. dr. Enes Ljevaković, značajno je da se u procesu reforme osvrne na pitanje susretanja svetog i svjetovnog znanja, to jeste, islamskog studija i islamologije.
U tom smislu, predloženo je da važna fokusna tačka ovog susreta, a potom i reforme, bude integracija u smislu postavljanja teologije kao temelja za odnos visokoobrazovanog pojedinca prema svijetu i društvu.
Od posebne važnosti, prema pitanju tržišta rada, bit će diferenciran pristup područjima u Bosni i Heregovini gdje je prisutan manjak kadrova u odnosu na područja gdje je prisutan veći broj kadrova u odnosu na potražnju
Kako je naglašeno, reforma će biti realizovana na dva različita nivoa; organizacionom i sadržajnom, a izlaganja predstavnika fakulteta nude dobre polazne tačke za konkretna pitanja i djelovanje u narednom periodu.
Istaknuto je ovaj sastanak iskorak koji će doprinijeti boljem i svrsishodnijem obrazovanju studenata na fakultetima unutar Islamske zajednice, a od menadžmenta i rukovodstva ovih visokoobrazovnih ustanova se očekuje puna saradnja i doprinos cjelokupnom procesu.
